Obilježava se Svjetski dan dijabetesa, bolesti od koje boluje oko 800 milijuna odraslih diljem svijeta. Nažalost, više od polovice njih u dobi od 30 godina i stariji uopće se ne liječe. A trebali bi zbog silnih problema koje stvara taj "tihi ubojica".

Globalna stopa dijabetesa udvostručila se od 1990. s oko sedam posto na 14 posto, navodi se u studiji objavljenoj u The Lancetu, što je uglavnom potaknuto povećanjem broja slučajeva u zemljama s niskim i srednjim prihodima, prenosi N1.

No iako ima mnogo više slučajeva u tim zemljama, stope liječenja jedva da su porasle, kažu autori, dok su se stvari poboljšale u nekim zemljama s višim prihodima – što je dovelo do povećanja jaza u liječenju.

U dijelovima subsaharske Afrike, samo pet do deset posto onih za koje se procjenjuje da imaju dijabetes primalo je liječenje, rekao je Jean Claude Mbanya, profesor na Sveučilištu Yaounde I u Kamerunu.

Studiju je izradio NCD Risk Factor Collaboration u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i prva je globalna analiza koja uključuje procjene stope oboljelih i liječenja. Bazira se na više od tisuću studija koje pokrivaju više od 140 milijuna ljudi, kažu autori.

Iako studija nije razdvojila slučajeve dijabetesa tipa 1 i tipa 2, prijašnji dokazi upućuju na to da je većina dijabetesa kod odraslih tip 2, što je povezano s pretilošću i lošom prehranom. Taj tip se liječi lijekovima poput tableta, a tip 1 inzulinom. Jer, dok kod tipa 2 gušterača još uvijek proizvodi inzulin, kod tipa 1 ne. Upravo zato je i šansa za dobivanje karcinoma gušterače 40 posto izraženija kod dijabetičara, zbog čega se naglašava potreba pridržavanja smjernica kao tjelovježba, bolja prehrana i česte kontrole. Od karcinoma gušterače češće obolijevaju osobe starije od 65 godina i relativno jednako zahvaća oba spola, a stopa smrtnosti joj je iznimno visoka – oko 90 posto.

Nažalost, u nekim zemljama liječenje dijabetesa može biti preskupo, zbog čega ljudi svjesno riskiraju i zanemaruju zdravlje pa nastaju druge komplikacije i skraćeni životni vijek. Srećom, u Hrvatskoj su lijekovi i terapije dio zdravstvenog osiguranja, što uvelike pomaže. A samim time, briga o zdravlju u slučaju ove bolesti pomaže gušterači. Koja ima svoju funkciju čak i ako prestane proizvoditi inzulin.

I dalje obavlja važne funkcije u tijelu, posebno u probavi i regulaciji hormona. Proizvodi probavne enzime poput amilaze, lipaze i proteaze, koji su ključni za razgradnju ugljikohidrata, masti i proteina. Ti enzimi su nužni za pravilnu probavu i apsorpciju hranjivih tvari, osiguravajući tijelu energiju i nutrijente potrebne iz hrane.

Osim inzulina, gušterača proizvodi i druge hormone, poput glukagona i somatostatina. Primjerice, glukagon pomaže u sprječavanju hipoglikemije ili niskog šećera u krvi, tako što signalizira jetri da otpusti glukozu kada razina šećera u krvi padne. Ta funkcija je korisna za osobe s dijabetesom tipa 1, iako je inzulinska terapija potrebna za učinkovito održavanje ravnoteže glukoze.

Gušterača igra ulogu u metaboličkoj homeostazi ili ravnoteži, pomažući u regulaciji skladištenja hranjivih tvari, oslobađanju i korištenju energije. Njen utjecaj na metabolizam nadilazi samo glukozu te uključuje obradu i skladištenje masti i proteina.

Čak i uz terapiju inzulinom koja zamjenjuje funkciju proizvodnje inzulina, gušterača je i dalje nezamjenjiva u podršci probavi, održavanju stabilnosti šećera u krvi i olakšavanju apsorpcije hranjivih tvari.<