Nedostatak kompletne reformske agende Bosne i Hercegovine komplicira proces početka prvih isplata iz Plana rasta Europske unije koji je namijenjen zemljama Zapadnog Balkana, piše Radio Slobodna Europa.

Bosna i Hercegovina je propustila priliku na vrijeme podnijeti reformsku agendu koja je neophodan preduvjet za dobivanje sredstava iz fonda i za izvršenje prve isplate.

Sarajevo je 17. rujna Europskoj komisiji (EK) podnijelo jedan dokument za koji nadležne vlasti tvrde da dokazuje "usuglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz europskog Plana rasta". Međutim, prema saznanjima Radija Slobodna Europa (RSE), taj podnesak ne predstavlja u svojoj formi kompletnu reformsku agendu te se radi o "nepotpunom dokumentu" koji ne odražava preporuke Europske komisije.

Sve je ovo zakompliciralo proces usvajanja i početka prvih isplata bilo kojoj zemlji regije. Naime, potrebno je da države članice Europske unije (EU) kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama da bi Europska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika. Tek nakon ovih koraka mogu uslijediti prve isplate.

Nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gdje su se trebale analizirati i ocijeniti reformske agende svih država Zapadnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. rujan, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima Radija Slobodna Europa (RSE), sastanak je odložen tek za listopad.

Koje su moguće opcije? 

Isključivanje Bosne i Hercegovine iz prve isplate

Radi se o najvjerojatnijem scenariju. Sve ostale zemlje Zapadnog Balkana, njih pet su blagovremeno predale reformsku agendu, koja zadovoljava kriterije koje je postavila EU. Prevladava mišljenje da nije pravedno da pet zemalja budu taoci jedne zemlje.

Kako se nezvanično saznaje, tokom radnog ručka koji je 19. rujna imala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen s liderima regije, najavljeno je da će EK usvojiti reformske agende pet zemalja, početkom listopada. Više lidera koji su se obratili novinarima su upravo najavili prve tranše tokom idućeg mjeseca.

Blokiranje cijele regije zbog BiH

Ovo je malo vjerojatan scenarij. Postoji politička volja da se svim zemljama regije pomogne u pravcu jačanja ekonomija i osposobljavanja budućeg članstva u EU.

Plan rasta je usvojen za cijelu regiju, i prema ovom scenariju, treba čekati da sve ispune kriterije kako bi počele prve tranše. Međutim, ta politička volja nije dovoljna, da bi se blokirala cijela regije i ostale zemlje budu taoci nesposobnosti Bosne i Hercegovine da usvoji reformsku agendu.

'Oprostiti' Bosni i Hercegovini

Još jedna moguća, mada malo vjerojatna opcija je progledati kroz prste i omogućiti slanje prve tranše Bosni i Hercegovini, ili joj barem dati malo više vremena da izradi adekvatnu reformsku agendu, koja bi uključivala sve preporuke Europske komisije, i time se omogućila isplata.

Malo je njih koji smatraju da je bjanko "opraštanje" idealno rešenje. Neznatan je broj država članica EU koje ne bi željele da, BiH u ovom trenutku, ostane van kluba korisnika europske financijske pomoći. Strahuju se da bi u tom slučaju EU djelovala sporije i BiH ostala duže vrijeme bez sredstava. Nadaju se ipak da će se stvari u BiH ubrzati nakon izbora.

Postoji ideja da se usvoji paket za cijelu regiju, i da se BiH dozvoli "prelazni period" da izradi reformsku agendu kako bi novac namijenjen BiH bio pridodan kada se steknu uvjeti.

Šta je Plan rasta?

Europska komisija je 8. studenog 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem približavanja partnera sa Zapadnog Balkana EU kroz pružanje nekih od prednosti članstva u EU regiji prije pristupanja, potičući ekonomski rast i ubrzanje društveno-ekonomske konvergencije.

Plan rasta ima potencijal da udvostruči privrede Zapadnog Balkana u idućih 10 godina. Plan rasta potiče pripreme Zapadnog Balkana za članstvo u EU i potrebu da se ubrzaju reforme, tako što će iznositi neke od njegovih prednosti koje će direktno koristiti građanima zemalja Zapadnog Balkana. To bi zauzvrat trebalo značajno da ubrza brzinu procesa proširenja i rast njihovih ekonomija.

Predložen je novi financijski instrument od šest milijardi eura, za period 2024-2027. Isplate će se vršiti dva puta godišnje, na osnovu zahtijeva koje su podnijeli partneri sa Zapadnog Balkana i nakon provjere od strane Komisije da su ispunjeni relevantni uvjeti plaćanja i preduvjeti, kao što su makrofinancijska stabilnost, dobro upravljanje javnim financijama, transparentnost i nadzor nad budžetom.

Zašto je neophodna reformska agenda?

Reformska agenda koju su trebale izraditi sve zemlje Zapadnog Balkana, obuhvaćaju socio-ekonomske i fundamentalne reforme koje će one poduzeti kako bi potaknuli rast i približavanje u skladu s Planom rasta tokom perioda od 2024. do 2027.

Srbija i Kosovo imaju dodatan uvjet koji se odnosi na konstruktivno angažiranje u procesu normalizacije odnosa. U slučaju da uvjeti plaćanja nisu ispunjeni, Komisija će suspendirati ili odbiti odgovarajući iznos od plaćanja. Zapadnobalkanski partner imat će 1-2 godine da ispuni uvjete, inače će se u narednim godinama taj iznos preraspodijeliti među ostale države.

Koliko će zemlje dobiti iz Plana rasta?

U raspodijeli sredstava iz Plana rasta, u obzir se uzima broj stanovnika i domaći bruto proizvod (BDP) po glavi stanovnika. Prema zvaničnim podatcim i Europskoj komisiji, alokacija svakog korisnika izračunata je na osnovu najnovijih dostupnih podataka na dan stupanja na snagu Uredbe o Olakšicama za reformu i rast (25. svibnja 2024. godine).

-Ove alokacije, koje su početne vrijednosti, podložne su promijeni. Konačna alokacija po korisniku nije fiksna, već zavisi od rezultata postignutih kroz reforme vezane za EU. Ovi očekivani rezultati su navedeni u Reformskim agendama korisnika, gdje su reforme podijeljene na pojedinačne kvantitativne i kvalitativne korake, koji služe kao uvjeti plaćanja, navodi se u usvojenom Planu rasta.

Preliminarni proračun po zemljama:

•         Albanija: 922.1 milijuna eura

•         Bosna i Hercegovina: 1 milijarda i 85 milijuna eura

•         Kosovo: 882.6 milijuna eura

•         Crna Gora: 383.5 milijuna eura

•         Sjeverna Makedonija: 750.4 milijuna eura

•         Srbija: 1 milijardu i 586.4 milijuna eura

Prve tranše, u obliku predzajma, će odraziti oko sedam posto cjelokupnog iznosa.