Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini provodi Institut  za populaciju i razvoj u saradnji s entitetskim ministarstvima zdravstva, a podržava ga Vlada Švicarske.

To je uoči današnje konferencije u Sarajevu organizirane povodom Svjetskog dana izjavila novinarima direktorica Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini Dženita Hrelja Hasečić. Ona napominje da je ova konferencija dvanaesta o mentalnom zdravlju, koja se održava tokom primjene navedenog projekta.

Svake godine, 10. oktobra se obilježava Međunarodni dan mentalnog zdravlja te u velikoj kampanji skreće pažnja na značaj mentalnog zdravlja, a posebno značaj ulaganja u taj zdravstveni segment u smislu finansijskih investicija, jačanja resursa, unapređenja usluga, angažiranja cijelog društva na poboljšanje u ovoj oblasti.

Ovogodišnje obilježavanje je još značajnije time što su mediji doprinijeli da se o mentalnom zdravlju piše više nego ikad, rekla je Hrelja Hasečić i izrazila zadovoljstvo što je mentalno zdravlje postalo dio javnog diskursa jer godinama, iako je bilo vezivano za ovaj datum, manje se pridavao značaj u zdravstvenom sistemu.

Ove godina tema kampanje je „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“, rekla je Hrelja Hasečić, pri čemu se pod nejednakošću misli na sve što utiče na mentalno zdravlje – siromaštvo, spolne, nacionalne, etničke razlike, razlike po osnovu seksualne orijentacije itd.

- Prvi čovjek UN-a je nedavno govorio o potrebi da se zapravo pravi novi društveni ugovor u svijetu; da se prepozna koliko je danas u svijetu prisutno ekstremno siromaštvo, koliko ekstremno bogatstvo i kako su te rezlike sve veće. Kao jedan od ključnih problema, danas u svijetu su prepoznate razlike po osnovu rase i statusa žena. Sve to ostavlja posljedice na mentalno zdravlje - kazala je direktorica Programa.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. godine, trećina do četvrtina stanovništva pati od nekog vida psihijatrijskih problema, a među njima, čak 264 miliona ljudi od depresije. To je dodatno pogoršano masovnom krizom izazvanom pandemijom, pa se očekuje da će mentalno zdravlje opće populacije biti još lošije nego dosad.

U projektu je u ovih deset godina rađeno na čitavoj reformi u novom pristupu - da se osobe s problemima mentalnog zdravlja mogu oporaviti i biti funkcionalni članovi društva, uz mutltidisciplinarnu podršku, rekla je Hrelja Hasečić uoči konferencije.

Jedan od rezultata projekta je da je Bosna i Hercegovina prva u regiji po mreži centara za mentalno zdravlje u okviru sistema zdravstvene zaštite.

Na početku pandemije, kad je bilo dosta nesnalaženja pa i u bogatijim zemljama u smislu pravog odgovora na potrebe stanovništva, bio je izrazito povećan broj usluga centara za mentalno zdravlje, a oni su se uz podršku projekta i Federalnog ministarstva zdravstva, organizirali da odmah budu prisutni među stanovništvom, da daju informacije; dijeljeni su brojevi telefona i podrška je postojala u mnogim zajednicama 24 sata, kazala je Hrelja Hasečić.

Edin Hodžić iz Udruženja građana „Most“, koji je korisnik usluga centara mentalnog zdravlja, kaže da je veoma važno pričati o ovom problemu.

Govoreći o Projektu, on kaže da mu je najveća podrška pružena u proceu oporavka; pa se danas on obučava za trenera u oblasti ljudskih prava te se učlanio u neformalnu grupu građana za zagovaranje prava osoba s invaliditetom na nivou Bosne i Hercegovine.

- Korisnici Udruženja koje vodim su potpuno zadovoljni našim radom, uz ogromnu podršku koja je pružana svih ovih godina na osnovu raznih projekata. Naša lokalna zajednica je prepoznala naš rad - kazao je Hodžić.

Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravstvo, izjavio je da mnoge nejednakosti, ne samo kod nas već i u svijetu, utiču na mentalno zdravlje.

- Živimo u socio-ekonomskoj, političkoj, pa čak i u nejednakosti kad je riječ o uslugama zaštite mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogi još ne shvataju da mentalno zdravlje nije samo problem zdravstvenog sistema već puno širi društveni problem u čijem rješavanju treba da budu angažovani svi sektori. Kad govorimo o mentalnom zdravlju, to su i pitanje izgradnje stanova, buka, saobraćaj i planiranje saobraćajnica; to je pitanje koliko imate psihologa u školama - a ja ću reći da u školama, gdje bi trebalo najviše, imamo najmanje kadrova za zaštitu mentalnog zdravlja; u nakim kantonima nema školskih psihologa, u Sarajevu je u nekim slučajevima jedan psiholog angažiran za tri škole, dakle, imamo nejednakost u dostupnosti usluga koje bi nas trebale zaštititi. U vrijeme pandemije, nastala je dodatna trauma, pa ovo društvo trpi kontinuitet trauma - ratne koje se reflektuju na transgenerecijske traume; živimo u teškoj ekonomskoj, socijalnoj i političkoj situaciji - kazao je.

Nažalost, dodaje on, ne posvećuje se dovoljno pažnje svemu tome.

U zdravstvenom sistemu, centri za mentalno zdravlje su cijelo vrijeme pružali usluge; liječeni i otpuštani pacijenti su ostali u kontaktu s njima i stalno imali podršku, čak su centri osposobljeni da to čine i online.

Međutim, u isto vrijeme, odnos zdravstvenih radnika, menadžera naočito, pokazuje relativno neznanje, neshvatanje značaja mentalnog zdravlja koje je važno koliko i fizičko zdravlje jer su naprosto povezani.

- Pojedini kadrovi centara za mentalno zdravlje su u nekim fazama pandemije, da ne kažem čak i danas, na trijažnim punktovima umjesto da pružaju usluge iz oblasti mentalnog zdravlja, što pokazuje nerazumijevanje o jako bitnoj temi koja je u Evropi u vrhu prioriteta - kaže Čerkez.

Federacija je lider u jugoistočnoj Evropi, ima rauzvijenu mrežu komjunitija, približili smo to stanovništvu, pružamo usluge koje se ne pružaju nigdje u jugoistočnoj Evropi, poput korodinirane brige, pravljenja individualnog plana oporavka za svakog čovjeka koji izađe iz bolnice, poput uvezivanja bolnice i primarne zdravstvene zaštite, dakle, pripreme čovjeka za izlazak kući i nastavak tretmana.

Sve što je urađeno, uskoro će biti riješeno i legislativom i sve što je deset godina činjeno zajedno sa švicarskom vladom na edukacijama, uvođenju novih usluga i jačanju korisničkih udruženja, bit će ojačano zakonom o mentalnom zdravlju, zaključio je Čerkez.

Ovogodišnja konferencija povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja treba da skrene pažnju javnosti na pitanja koja održavaju nejednakosti u mentalnom zdravlju na lokalnom i globalnom nivou, naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva.