Prije početka rada Interresorne radne skupine za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, članovima te skupine se obratila Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International (TI) u BiH, kojom je prilikom ukazala na manjkavosti domaćeg izbornog zakonodavstva koje je ta nevladina organizacija koja se bori protiv korupcije uočila.

Prema riječima Korajlić, jedan od problema je pitanje zlouporabe javnih resursa u izbornom procesu, a koja je prisutna već godinama, a na što su, također godinama, ukazivale preporuke i međunarodnih organizacija.

“Sada ne postoji niti jedna odredba niti u jednom od zakona koja regulira to pitanje a koja bi spriječila bilo koga tko upravlja bilo kojom institucijom, javnim poduzećem ili ustanovom  koristiti resurse tih organizacija u cilju izborne promidžbe“, upozorila je Korajlić dodavši da je upravo stoga TI BiH kao fokus svojih prijedloga Interresornoj radnoj skupini istaknuo to pitanje i pozvao na uvođenje obveze institucijama te ograničenja u pogledu potrošnje, kao i zabranu korištenja javne funkcije u predizborne svrhe. Problem, ukazala je Korajlić, nije samo u korištenju vozila, već su tu i pitanje javnih nabava, dodjele poticaja te namicanja glasova kroz zapošljavanje u javnom sektoru, ašto je sve potrebno sustavno regulirati. Ostali prijedlozi organizacije Transparency International ticali su se sprječavanje istodobnog obnašanja višestrukih funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, jačanje neovisnosti biračkih odbora i općinskih izbornih povjerenstava te financiranja izborne kampanje. “Plašim se da će se cijeli proces svesti na političke obračune u smislu uspostave kontrole nad određenim institucijama prije no na suštinske izmjene, koje bi trebale unaprijediti izborni proces“, zaključila je izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.

Spočitavanje SIP-u BiH

Interresorna radna skupina za izmjene izbornog zakonodavstva usuglasila se o metodologiji rada te izglasala zaključak da se raspravlja o svim prijedlozima za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, a da da se na kraju članovi skupine izjasne o svakom amandmanu pojedinačno. Upravo je metodologija rada Interresorne radne skupine, kao i odnos između nje Središnjeg izbornog povjerenstva BiH bio u fokusu sjednice, na kojoj je trebalo razmatrati četiri poglavlja Izbornog zakona BiH. Naime, dio članova Interresorne radne skupine na jučerašnjoj je sjednici izrazio nezadovoljstvo činjenicom da je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH na svom web siteu objavilo Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH a da Prijedlog nije dostavljen radnoj skupini. Stoga je član Interresorne radne skupine Damir Arnaut javno pozvao SIP da im dostavi svoj prijedlog. Član Interresorne radne skupine Sredoje Nović ocijenio je da se SIP želi nagurati Parlamentu i ovoj skupini, dok je njenin član Dženan Đonlagić naveo da se želi uključiti Tajništvo SIP-a, a zaobići one koji to tijelo za provedbu izbora trebaju predstavljati. “Adresa su članovi SIP-a, a ne Tajništvo“, istkanuo je on. Ranije je predsjedavajuća Interresorne radne skupine Alma Čolo kazala da je Tajništvo Parlamenta BiH tražilo od Tajništva SIP-a BiH mišljenje o Izbornom zakonu, na što je rečeno da ne mogu bez odobrenja članova SIP-a BiH, a što Čolo drži logičnim budući da ono nije ovlašteno davati mišljenje i da Tajništvo obavlja činovnički dio posla. “Sve se moglo riješiti da smo pozvali SIP, kao predlagatelja, da izloži svoj prijedlog”, rekla je Čolo nakon čega je zaključeno sve prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH sublimirati a potom se o njima izjasniti. “Da je bilo političke volje, postojala je mogućnost da se SIP BiH pojavi kao ovlašteni predlagatelj i da predoči i brani vlastiti prijedlog/nacrt izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je objavio na svojoj web stranici. Budući je to izostalo, jedna od varijanti je da netko od članova Radne skupine preuzme rješenja koja je predvidio SIP te da onda zastupa ta rješenja u svih 20 poglavlja Izbornog zakona“, dodala je. Na novinarski upit o komunikaciji sa SIP-om, predsjedavajuća je podsjetila da se ta komunikacija odvijala na relaciji tajništvo  Radne skupine - SIP-a, ali su se u tom pogledu pojavile određene smetnje budući da glavni tajnik SIP-a nije imao ovlasti zastupati to tijelo.

Sve prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH sublimirati a potom se o njima izjasniti

Zamjenik predsjedavajuće Interresorne radne skupine Bariša Čolak, čiji prijedlog je da se najprije prikupi i razmotri sve prijedloge a potom pristupi glasanju pojedinačno o svim amandmanima, naišao je na odobravanje kolega u skupini. Čolak je ocijenio da bi, u suprotnom, da se na svakoj sjednici Radne skupine odlučivalo o određenim člancima Izbornog zakona, moglo zapasti u neke kontradikcije. “Mislim da je dobro da prodiskutiramo čitav Izborni zakon. Tada već imamo stavove o svakom pojedinačnom pitanju i možemo se na jednoj sjednici izjasniti se o svemu. Učinkovitije je sumirati sve prijedloge a onda odlučiti što je najbolje i najprihvatljivije i što ima većinsku potporu“, rekao je on. Čolakov je stav i da treba intenzivirati i drugu dimenziju tog pitanja putem razgovora lidera političkih stranaka zajedno sa “strukom” kako bi se i ta pitanja ukomponirala i istodobno rješavala s već spomenutim pitanjima, uključujući provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, kao i odluka Ustavnog suda BiH.

U osvrtu na predstavljene prijedloge TI BiH, Nović je naveo da nije sporno da treba voditi računa o trošenju proračunskih sredstava, ali je i ukazao na izvjesne nedoumice u pogledu zakonskih rješenja koja mogu biti u koliziji s aktima Vijeća ministara BiH, ilustrirajući to sadržajem Odluke koja se tiče osiguranja VIP osoba na razini BiH, a radi preciziranja kako će se te aktivnosti odvijati u vrijeme izborne kampanje. Stava je da se radi o složenim pitanjima koje nije moguće jednostavno riješiti budući da su “u igri” različiti interesi te da su izmjene Izbornog zakona vrlo složeno pitanje, zbog čega je pozvao na strpljenje kako bi se došlo do rješenja koja će biti najbolja za građane BiH.