ZARADA NA BOLESNICIMA Pacijenti plaćaju usluge koje ne bi trebali plaćati, a institucije to iskorištavaju

Zbog čega printanje potvrde da ste preboljeli koronu košta 20 maraka?

Korona i dalje odnosi živote i mijenja životne navike. Svakodnevno iz kriznih stožera pristižu ustaljene poruke, a informacije su u posljednje vrijeme na sreću povoljnije, pa je time i raspoloženje građana bolje. 

Ipak, daleko od toga da je stanje dobro i da se smijemo opustiti. Osim opasnosti po život, COVID 19 istinska je opasnost i za džepove građana. 

Vjerojatno rijetki koji nisu prošli kroz pakao korone razmišljaju o troškovima potrebitim za liječenje od pošasti današnjice, dok oni koji su preživjeli svjesni opasnosti po život kojoj su bili izloženi, ne žale nijednu utrošenu marku, bez obzira što su brojni među njima bili primorani i zadužiti se kako bi se izliječili.

Bez sustava i vizije

Zdravstveni sustavi u Bosni i Hercegovini potpuno su zakazali, kaže nam naša sugovornica uz zamolbu da se ne objavljuje identitet, nabrajajući što je sve morala platiti tijekom liječenja od korone, pa i kasnije.

- Prije svega, katastrofalno je to što se mnogi nalazi danas bez veze s liječnicima ili ljudima uposlenima u bolnicama ne mogu dobiti redovitom procedurom, pa smo i to morali plaćati u privatnim klinikama. Dakle, moja obitelj, a s svi smo bili zaraženi, testirala se u Sjevernom logoru i to nismo morali plaćati, ali smo dan kasnije svi platili nalaze u privatnoj klinici. Cijena za jednu osobu je bila 30 maraka. Kasnije smo posebno plaćali takozvani D dimer, što je koštalo čini mi se 26 ili 28 maraka po osobi, priča naša sugovornica.

Kada je njoj i njezinom suprugu konstatirana upala pluća, liječnik im je propisao vitamine i cink koji su bili dodatak prehrani, uz strogo korištenje antibiotika Monoklar. Uz sve, propisani su i injekcije Kleksan do kojih je u tom trenutku bilo teško. 

- Jednu injekciju plaćali smo 14 maraka, a primali smo ih svi u obitelji, i to po više dana. Uz sve navedeno, tu su i jeftini lijekovi poput Paracetamola, Aspirina C, uz voće kojeg smo također pojeli u velikim količinama. Na koncu, kada smo sve zbrojali, zaključili smo da je četveročlana obitelj na liječenje potrošila između 1.500 i 2.000 maraka, dodaje.

U kuloarima se sve više špekulira i o mitu ili “nagradama“ kojima su skloni pojedini infektolozi “kako bi više pozornosti posvetili određenim pacijentima“. 

Na način na koji prihoduje i raspoređuje novac Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, zamjerke su u više navrata uputile udruge potrošača, smatrajući kako se posluje izvan zakonskih okvira. 

- To je stara priča. Ovo u koroni je kap koja je prelila čašu. Vidite, danas u bolnicama imamo mnoge odjele koji su na hladnom pogonu, dakle ne pružaju usluge u onom obujmu u kojemu bi trebale, a za to se uzima novac, odnosno ti se odjeli plaćaju kao da normalno rade. Mnoge bolesti se dakle danas ne mogu liječiti kako treba, a za to se izdvaja novac, ističe Marin Bago iz Udruge Futura.

Refundiranje?

Drugi problem u kompletnoj priči je refundiranje novca utrošenog na liječnje od COVID-a 19.

- Očekuje se da pacijent ima svoj novac i sve plati, pa da onda čeka da mu se netko smiluje i refundira taj trošak. Istovremeno nisu postavljeni ni standardi prema kojima se proces odvija. Nama se javljaju ljudi koji kažu kako ih se šalje od vrata do vrata, pa im se na kraju priopći da im nešto nedostaje zbog čega im se novac ne može isplatiti. Zavod inače odavno ne posluje prema zakonima jer se usluge ustanovama ne plaćaju prema obujmu i kvaliteti, već paušalno, a što dovodi do toga da se protuzakonito svake godine utroši oko stotinu milijuna maraka, tvrdi Bago.

Ukupan utrošak lijekova u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine povećan je za 6,2 posto odnosno 586.574 KM što je rezultat proširenja pozitivne liste lijekova, ali je i dalje niže od planiranog povećanja. 

Pandemija COVID-a 19 utjecala je na smanjenje broja pacijenata koji su bili upućeni na liječenje izvan HNŽ kao i na smanjenje troškova liječenja, navedeno je na stranici ZZO-a.

H. Ž.