Na Odjelu za kardiologiju Opće bolnice i Medicinskog univerziteta u Beču zabilježen je značajan porast pacijenata sa zanemarenim infarktima miokarda (kako se obično naziva srčani udar). Stručnjaci pretpostavljaju da mnogi oboljeli ignorišu prve simptome i ne odlaze na preglede zbog sigurnosnih mjera protiv koronavirusa ili zbog straha od infekcije.

Od ožujka 2020. godine, početka pandemije koronavirusa u Austriji, je na Odjelu za kardiologiju Opće bolnice i Medicinskog univerziteta u Beču zabilježen značajan pad broja pacijenata sa akutnim infarktom miokarda, čak 26 posto. Pored toga, došlo je i do povećanja vremenskog raspona između prve pojave simptoma do dolaska u bolnicu. Prosječno vrijeme, na mjesečnom nivou, je poraslo sa 398 minuta prije pandemije na cijelih 1082 minute.

"Zakašnjeli dolazak u bolnicu nakon što se pojave prvi simptomi znači da je začepljenje koronarne arterije tehnički teže liječiti, jer su se vremenom u začepljenoj posudi stvorili čvrsti ugrušci.", objasnio je Christian Hengstenberg, šef kardiologije, i naveo da "što je duže koronarna arterija zatvorena, to je veći rizik od trajnog oštećenja srca."

Srčani udari su u oko 50 posto slučajeva prvi pokazatelji za već postojeće bolesti srca. Do toga nažalost dovodi i pogrešno tumačenja tegoba. Na primjer, bolovi i pritisak u gornjem dijelu trbuha se često percipiraju kao "želučane tegobe". Na EKG-u bi se neki od tih bolova već mogli prepoznati kao blaži srčani udar koji iziskuje hitan medicinski tretman. Stoga je neophodno zalagati se za suzbijanje straha od odlaska ljekaru. Konkretno, ukoliko bolovi u prsima traju duže od 10 minuta neophodno je pozvati hitnu pomoć ili se odmah uputiti u medicinsku ustanovu.