Piše: Dragan Bradvica

Ekonomske posljedice potpunog 'lockdowna' zbog pandemije koronavirusa još uvijek se zbrajaju a i nastavit će se zbrajati i do kraja ove godine jer je oporavak bh. ekonomije još uvijek miljama daleko. 'Recesija stoljeća' naprosto je 'pomela' veliki dio europskih ekonomija, ali Europska unija i svaka država članica već su donijeli mjere koje su u srpnju počele davati rezultate. Državna vlast u našoj zemlji nije donijela apsolutno nikakve mjere dok je Federacija to učinila, a prema mnogim stručnjacima, bolje da i nije jer je prvi dio 'koronazakona' bio vrlo još. Tome u prilog ide činjenica da su prigodom njegovog usvajanja u Parlamentu FBiH lošim ga proglasili i oporba i vlasti, ali je prošao jer su trebalo kakvo., tako rješenje dok su poslovna zajednica i sindikati od prvog dana upozoravali na njegove loše odredbe. Nakon godišnjih odmora Federacija bi trebala dobiti 'koronazakon 2' koji bi se trebao više bazirati na ciljana područja (turizam, prijevoz…). Hoće li itko biti zadovoljan novim zakonom?

Ići će se segmentirano

Naime, brojne gospodarske grane još uvijek bilježe jako loše rezultate, desetine tisuća bh. stanovnika je dobilo otkaz a nakon popuštanja 'lockdowna' tek manji broj njih se vratio na posao. Sami pokazatelji koje prezentiraju federalne vlasti uistinu nisu katastrofalni kakvim su se mogli očekivati ali oporba i stručnjaci sumnjaju u njihovu točnost. Treba jasno kazati kako u kakvom-takvom oporavku svoju ulogu imao 'koronazakon 1' ali i mjere koje su donosile županije, gradovi i općine ali, prema brojnim stručnjacima, sve je to trebalo ići brže i učinkovitije da je zakon bio bolji. Ukoliko govorimo o iznosima, prvi koronazakon koštao je FBiH oko 100 milijuna maraka a mnogi su složni s tim da on nije poslužio svrsi jer analize pokazuju da je od 140 tisuća pravnih osoba samo njih 30 tisuća ostvarilo pravo na subvenciju. A pojedini sektori, iako je stanje nesreće prestalo, teško da se mogu oporaviti jer za njih posla još nema zbog specifičnosti djelatnosti. Zato su oči poslodavaca uprte ili u produženje postojećeg zakona uz doradu ili kreiranje novog zakona. Naravno, tu je i 500 milijuna maraka iz famoznog Jamstvenog fonda kojima su se federalne vlasti hvalile na sva zvona. Uz to, iz Vlade FBiH navode – 'koronazakon 2' neće biti širokopojasni kao prethodni, pomoć bi mogla ići samo veoma pogođenim granama.

- Ići ćemo segmentno. Sad ćemo u rujnu donijeti zakon po kojem ćemo pomoći sa 20 ili 30 milijuna maraka turistički sektor ili možda u budućem razdoblju prijevoznički sektor. Znači, sad ćemo ići ciljano ali tu je u pitanju potpora, mi radije sada okrećemo stvar prema investicijama. Mnogo je bolje da tvrtke na investicionom tržištu, kome mi ubrizgavamo novac, zarađuju novac nego da mi ovako kao grantove dijelimo, pojasnio je premijer FBiH Fadil Novalić

Koliko ćemo čekati na oporavak?

Jasno je kako u budućem razdoblju teško da će biti privatnih investicija pa će se vlasti okrenuti onim javnim. To svakako može biti pokretač oporavka ali će trebati i čitav niz drugih mjera kako bi se barem vratili na ovo na čemu smo biti prije pandemije. Novalić je izrazio uvjerenje da ćemo to učiniti u roku 12 do 15 mjeseci, dakle do kraja 2021. S druge pak strane, ravnateljica Agencije za promociju inozemnih ulaganja BiH Milica Marković kaže da ćemo se početi oporavljati tek 2022., a nemali broj ekonomskih stručnjaka upozorava da će oporavak biti i duži, slično onome kada nas je pogodila recesija krajem 2008. Uz to koliko će djelovati ili ne domaće vlasti za oporavak naše ekonomije ključan će biti i oporavak EU, ali s te strane već dolaze pozitivne naznake. Zaključno, ove analize se baziraju na tome da više neće biti nikakvog zatvaranja država i da će se ekonomija odvijati više-manje normalnim tokovima. Ukoliko se to ne dogodi, ukoliko drugi val uzme maha i opet se išlo u bilo kakve vrste restrikcija, naša zemlja će ući u zonu gladi.