Međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine, „B“ sa stabilnim izgledima. Analitičari ističu da se stabilni izgledi zasnivaju na procjeni ravnoteže između fiskalnih i eksternih rizika povezanih s efektima COVID-19 na bh. ekonomiju s jedne strane, i, s druge strane, provedbe strukturnih reformi i očekivanja snažnijeg ekonomskog rasta u srednjoročnom razdoblju. 

Rejting agencija Standard and Poor's konstatira da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2020. godini porasle su za 10% u bruto nominalnom iznosu u odnosu na 2019. godinu. Bankarski sustav BiH dobro se nosio s utjecajima pandemije. Domaći depoziti su tijekom 2020. godine rasli, a da nije uočena konverzija štednih depozita iz domaće valute KM u stranu valutu.

Analitičari dalje navode da je tijekom 2020. godine zabilježen manji pad ekonomskih aktivnosti nego što se prethodno predviđalo, s tim da je industrijska proizvodnja u prosincu 2020. godine veća za 2,8% nego u prosincu 2019. godine. Procjenjuje se da pad ekonomskih aktivnosti u poređenju sa 2019. godinu iznosi 4,8% dok  se ranije predviđalo 6,0%. Očekuje se rast BDP-a od 2,5% u 2021. godini, s tim da se ne očekuje da će se BDP Bosne i Hercegovine prije 2022. vratiti na razinu iz 2019. godine.

Složena institucionalna organizacija u BiH često podrazumijeva komplicirane, nepravovremene i nekoordinirane odgovore na pandemiju. Kao posljedica toga, proces imunizacije se odvija usporeno što bi se moglo presudno odraziti na očekivani ekonomski oporavak. Očekuje se da će neto dug opće vlade BiH porasti na 31% BDP-a na kraju 2021. godine, što se i dalje smatra umjerenim dugom za zemlje u razvoju.

Prema navodima analitičara S&P, kreditni rejting Bosne i Hercegovine može biti povećan ukoliko se domaća politička diskusija i aktivnosti više orijentiraju na promociju ekonomskog rasta i strukturnih reformi, uz veći nivo suglasnosti i manje konfrontacija. Program sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bi značajno doprinio u tom smislu. Snažniji ekonomski rast od predviđenog bi, također, doprinio  povećanju kreditnog rejtinga. 

S druge strane, analitičari navode da „do smanjenja kreditnog rejtinga može doći ukoliko ekonomski i proračunski troškovi pandemije budu veći nego što se trenutno predviđa“ i ako, „u hipotetičkom scenariju, stabilnost domaćeg financijskog sustava znatno oslabi u slučaju dugotrajnog pogoršanja kvaliteta aktive i konverzije depozita u devizna sredstva“.