Bosna i Hercegovina je prisiljena kupovati električnu energiju koju je do prije nekoliko godina izvozila, dok stručnjaci i zvanični vladini dokumenti upozoravaju na potencijalni kolaps energetskog sektora, piše Radio Slobodna Europa.

BiH je samo u prvih pet mjeseci ove godine potrošila više od 151 milijuna eura na uvoz struje, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Od tri proizvođača struje, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu entitetske Vlade Federacije BiH, uknjižila je u protekle dvije godine gubitak veći od 197,1 milijuna eura.

Vlasti su, stoga, krajem lipnja predložile povećanje cijena struje za domaćinstva do osam posto – nakon poskupljenja od deset posto u kolovozu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret građanima uz najavljeno poskupljenje grijanja, vode, javnog prijevoza i sveopću inflaciju.

-Dok je bilo viškova mogla se postići dobra cijena struje na stranom tržištu i time 'pokriti' niža cijena za domaćinstva koja je ispod proizvodnih. Bilo je samo pitanje trenutka kad će tog viška struje nestati i taj trenutak je došao, kazao je za Radio Slobodna Europa Ognjen Marković, energetski konzultant i bivši direktor operatora prijenosnog sistema u BiH i na Kosovu.

Elektroenergetske kompanije su prije tri mjeseca dostavile Vladi Federacije BiH informaciju o stanju u tim poduzećima od kojih većina u proteklih pet godina posluje "u crvenom".

U vladinom izvještaju, u koji je RSE imao uvid, se ukazuje da je kriza s kojom se suočavaju rezultat lošeg upravljanja i nedovoljnog ulaganja u prošlosti, te da raspadajuća zastarjela infrastruktura, uz potpunu ovisnost o ruskom plinu, danas prijeti energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Elektroprivredi BiH ponestaje novca

Elektroprivreda BiH od prosinca 2022. godine ne može iz svoje proizvodnje podmiriti krajnju potrošnju i svega se u mjesec-dva godišnje dogodi da preostane viškova za tržišnu prodaju, prema vladinom izvještaju.

Zbog nedovoljnih isporuka uglja iz vlastitih rudnika, loše hidrološke situacije i povećanje potrošnje, Elektroprivreda BiH je samo tokom protekle zime, od listopada 2024. do veljače 2025. godine, kupila oko 65,5 milijuna eura struje.

Navode da su struju nabavljali po skupljoj cijeni od one po kojoj su je isporučili domaćinstvima, budući da tarife diktira vladin regulator.

Iz Elektroprivrede BiH su upozorili da bi, ako se ne uspiju osigurati dodatni novac na računima, mogli postati nelikvidni u drugoj polovici 2025. godine.

-Gledajući stanje gotovine i oročenih depozita s krajem 2024. godine, sasvim je jasno da bi već tokom prošle [2024.] godine EP BiH bila nelikvidna da nije vraćen uplaćeni avans za blok 7 TE Tuzla, navodi se u informaciji koju su uputili vladi.

Radi se o oko 127 milijuna eura predujma plaćenog kineskom konzorciju u propalom poslu izgradnje novog termobloka. Iz Elektroprivrede BiH su u informaciji za Vladu Federacije BiH naveli da ni projekcije za iduće dvije godine nisu obećavajuće. Štoviše, navode da je "upitna mogućnost kreditnog zaduženja za potrebe financiranja redovnog poslovanja koje će u narednom periodu biti neophodno za opstanak likvidnosti".

Elektroprivreda BiH je do 2019. godine proizvodila znatno više struje nego što su domaće potrebe. To je omogućilo unosan izvoz koji je, istovremeno, pomagao u održavanju niskih cijena za domaćinstva. Od tada proizvodnja električne energije stalno pada.

U usporedbi s razdobljem od 2011. do 2018. godine termoelektrane danas proizvode skoro 30 posto manje struje, dok ukupna potrošnja raste prosječnom stopom od tri do pet posto godišnje. Termoblokovi su u prosjeku stariji od 40 godina, smanjena im je snaga i češće se kvare, te troše više uglja. Danas potrošnja struje u Federaciji BiH premašuje domaću proizvodnju za 11,7 posto, prisiljavajući je na uvoz kako bi zemlja izbjegla mrak. Krizu pogoršava stanje u rudnicima.

Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 milijuna eura u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.

-Izostali su očekivani efekti ovog investiranja, kao i financijske podrške u procesu prestrukturiranje rudnika, navode u izvještaju šest godina kasnije.

Dok je broj rudara opao, troškovi rada i dalje rastu, potaknuti višim plaćama i drugim pravima.

Elektroprivreda BiH je od privatnih rudnika i na tržištu zatražila kupnju 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inozemstvu, jer se u njenim rudnicima "generalno bilježi pad proizvodnih parametara i produktivnosti". Kod nekih rudnika troškovi radne snage prelaze 90 posto ostvarenog prihoda.

Porezi i doprinosi na primanja u BiH moraju se uplatiti s isplatom plaće, no rudnici su izuzeti iz zakona i po tom osnovu duguju desetke milijune eura. Vlada i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju. Samo jedan rudnik posluje s dobiti, a "šest od sedam rudnika ima kronične probleme u svakom aspektu poslovanja", prema izvještaju Elektroprivrede BiH.

Kako posluje nekadašnji inženjerski gigant?

Državne kompanije koje posluju u plinskom sektoru, također, su u financijskom kaosu. Energoinvest, nekada inženjerski gigant koji je bio prisutan na svim kontinentima, sada 95 posto svog poslovanja temelji na uvozu ruskog plina.

Kompanija je godinama bilježila gubitke koji su od 2017. do 2019. iznosili ukupno 14,2 milijuna eura, s manjim poboljšanjima u proteklih pet godina koja su dovela poslovanje ove kompanije do "pozitivne nule".

BH-Gas, koji upravlja s oko 200 kilometara plinovoda, prošlu godinu završio je "u crvenom", budući da je kao i Energoinvest izgubio arbitražni spor protiv mađarskog plinovoda, nakon što je na insistiranje "Gazproma" opskrbni pravac preusmjeren na Turski tok.

BH-Gas je, također, prošle godine morao otpisati oko milijun i pol eura knjigovodstvene vrijednosti plinovoda Zenica-Travnik u središnjoj Bosni, što je povećalo njegove gubitke. U međuvremenu, kompaniji s pedesetak uposlenih povjeren je zadatak financiranja i izgradnje novog plinovoda prema Hrvatskoj kako bi se smanjila trenutna potpuna ovisnost o ruskom plinu, ali i razvoja prvog skladišta plina u BiH. Ukupna vrijednost zacrtanih projekata premašuje milijardu eura. Energetska kriza nije ograničena samo na struju i plin.

Terminali Federacije BiH, odgovorni za uvoz i skladištenje naftnih derivata koji se aktiviraju u hitnim slučajevima, također, su u problemima. Kompanija proteklih godina posluje s gubitkom, a njeni kapaciteti za skladištenje su neadekvatni i daleko su manji od preporuka EU.

U Federaciji BiH posluje i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB) sa sjedištem u Mostaru koja je, također, u vlasništvu Vlade Federacije BiH i posluje na teritoriji koju su tokom rata kontrolirale snage Hrvatskog vijeća obrane.

Ona struju proizvodi u hidroelektranama i jednom vjetroparku. Poslovanje joj ovisi, uglavnom, o nivou vode na branama. U BiH posluje i Elektroprivreda Republike Srpske koja je u vlasništvu vlade tog entiteta, a koja se, također, suočava s problemima u radu zbog izgubljenih tužbi po potraživanjima za prijeratna ulaganja vrijednim više od 897 milijuna eura.

Republika Srpska nema svoje naftne terminale. Plinovodom dužine oko 60 kilometara upravljaju dvije entitetske kompanije čija dobit iznosi oko pola milijuna eura godišnje.