Rutte pozvao lidere na odgovorno ponašanje i zajamčio 'mir', članovi Predsjedništva standardno djelovali kao raštimani orkestar, Dodik nastavio djelovati kao i dosad, nije se odazvao pozivu Tužiteljstva BiH, malo prijeti, malo poziva na razgovore… Nikšić poručio da nema partnerstva s Dodikom i SNSD-om, Krišto objavila protokolarno priopćenje u kojem tvrdi da sigurnost nije ugrožena… Cijela politička scena u BiH pretvorena je u najobičniji cirkus čije gledanje bh građani skupo plaćaju. Kraj krize se ne nazire. 

Dodik se više ne može vratiti 'na staro' i sam sebe je primorao da nastaviti ići u daljnje kršenje zakona, a sve u cilju vlastitoga spasa od pravosuđa, koji bi skupo mogao koštati cijelu regiju, a ponajviše Republiku Srpsku.

'Ovo nije 1992.' 

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte zatražio je u ponedjeljak u Sarajevu da se kriza u Bosni i Hercegovini smiri odgovornim ponašanjem njezinih političara što nije spriječilo članove Predsjedništva BiH da se pred njim posvađaju. Rutte je jasno naglasio kako NATO neće dopustiti da se teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini ugrozi i da se stvori sigurnosni vakuum u našoj državi.

Rutte je u službeni posjet BiH došao u jeku krize koju je državnim udarom prouzročio Milorad Dodik, koji je nedavno nepravomoćno osuđen na Sudu BiH za godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Nakon toga vlasti Republike Srpske su prijeteći secesijom pokušale zabraniti rad državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji ovog entiteta, od čega ne odustaju ni nakon posjete glavnog tajnika NATO-a. Rutte je nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH naglasio da NATO-a u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, da se Daytonski mirovni sporazum - kojim je 1995. zaustavljen rat - kamen temeljac koji se mora poštovati, ali i da podržava aktivnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) zaduženog za njegovo provođenje.

-Naravno, zabrinut sam za sigurnosnu situaciju, ali ovo nije 1992. godina i nećemo dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma. Znam da je EUFOR u potpunosti spreman održati stabilno sigurnosno okruženje u BiH. Nećemo dopustiti da se teško stečeni mir u BiH ugrozi, kazao je Rutte.

-Politički lideri moraju uraditi svoj dio posla. Regija će imati koristi od trajne posvećenosti stabilnosti i miru. Naglašavam istu stvar svim akterima u regiji. Posvećeni smo našoj suradnji i želimo vidjeti kako napreduje i raste naše partnerstvo. Spremni smo graditi i izgraditi dugotrajnu suradnju NATO-a i Oružanih snaga. Bilo bi sjajno da možete više potrošiti na OS BiH. Krećemo se u korak s vama i u skladu s vašim suverenim odlukama. Vaš suverenitet i teritorijalni integritet su temeljni i za sigurnost, i za stabilnost ove regije. Bosna i Hercegovina može računati na potpunu pomoć NATO-a, dodao je Rutte, te je na kraju ponovio svoju najvažniju poruku, a to je da članovi Predsjedništva BiH "to mogu riješiti" te da je ovo njihov "susret s poviješću”.

Tri člana Predsjedništva BiH, dva različita stava

Predsjedavajuća Željka Cvijanović koja dolazi iz Republike Srpske, kazala je kako za nju i političke predstavnike iz ovog entiteta nije sporan teritorijalni integritet i očuvanje multietničnosti BiH i suradnja s NATO-om, ali da im je sporno članstvo u ovoj vojno-političkoj alijansi.

-Moje kolege smatraju da je normalno da stranac nameće zakone, ja ne smatram da je normalno da neko na osnovu Bonske konferencije pravi ovoliki cirkus. U RS-u vlada uvjerenje da je ova zemlja raznim špekulacijama privatizirana u korist jednog, a na štetu druga dva naroda, kazala je Cvijanović.

Ona je pozdravila pojačano prisustvo EUFOR-a i NATO-a u BiH i kazala da misli da je to dobro za cijelu državu "zbog raznih verbalnih prijetnji koje smo imali priliku da slušamo".

-Schmidt ne može spasiti BiH, ali Republika Srpska i Federacija BiH to mogu i mislim da na tome moramo raditi, da se dogovaramo i da živimo normalan i demokratski život, kazala je Cvijanović.

Član Predsjedništva Denis Bećirović je kazao da je važno jer je Rutte poručio da NATO neće dozvoliti sigurnosni vakuum i jer je iskazao punu podršku mandatu visokog predstavnika u BiH.

-Ovo su najteži momenti od 1995. godine do danas. Imali smo brutalan ustavni udar na BiH. Opasna destabilizacija mora biti zaustavljena. Od destabilizacije bi jedinu korist imala Moskva, kazao je Bećirović.

Treći član Predsjedništva BiH Željko Komšić je kazao da je sve ono što su čuli na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a "spreman odmah da potpiše". Komšić je kazao da će se odgovornost za BiH "svesti na nas ovdje" i da je njihova dužnost da "većinom dobre vijesti isporučimo građanima BiH".

-Stvar koju nitko ne spominje je potreba da BiH izdvaja veći iznos novca za sektor obrane, kad već govorimo da BiH želi da postane članica NATO-a. Iznos koji je predviđen u budžetu koji danas )jučer, nap.a) usvajamo nije ni blizu dva posto bruto društvenog proizvoda, kazao je Komšić.

Krišto kaže da sigurnost nije ugrožena

Rutte je imao sastanak s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Iz Krištinog ureda priopćeno je kako je upoznala glavnog tajnika Ruttea o političkim aktualnostima u Bosni i Hercegovini te su dvoje visokih dužnosnika razgovarali i o političkom i sigurnosnom segmentu u regiji i cijelom europskom kontinentu.

Krišto je istaknula da ne postoje sigurnosne ugroze u našoj zemlji te da sve institucije, nastavljaju nesmetano raditi i profesionalno obavljati svoje obveze. Geopolitička zbivanja na svjetskoj i europskoj razini posljedično se uvijek prelijevaju na Bosnu i Hercegovinu. Unatoč svim izazovima, stabilnost Bosne i Hercegovine i njezinih institucija zajednički je interes svih političkih aktera. Zajednički dijalog i donošenje ključnih odluka političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda zajednički je interes. Bosna i Hercegovina i NATO nastavljaju visoku razinu zajedničke suradnje uz osiguravanje mira, stabilnosti i sigurnosti cijele regije, zaključeno je na sastanku, priopćila je Krišto.

U kakvom momentu je Rutte došao u BiH?

Glavni tajnik NATO-a stigao je u Bosnu i Hercegovinu nakon donošenja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska. Skupština RS-a je prethodno donijela zakon o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, Suda i Tužiteljstva BiH, te Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća nadležnog za imenovanje svih sudaca i tužitelja u BiH.

Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona kojeg je Narodna skupština RS-a usvojila 27. veljače, dan nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Proglašen je krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a.

Iz NATO-a su u više navrata poručili da ova vojno-politička organizacija podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira. Snage Europske unije (EUFOR) u Bosni Hercegovini priopćile su 7. ožujka da će privremeno povećati brojnost svojih snaga kao preventivnu mjeru, nakon povećanja tenzija u zemlji.

Dodik nastavio po svome 

Dok je Rutte obavljao sastanke s bh. dužnosnicima, za to vrijeme 'šef' RS-a Milorad Dodik, koji je sve ovo i zakuhao, sastao se u ponedjeljak u Banjoj Luci s potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom, kojom je prilikom ocijenio da su politički procesi u Srbiji i u RS-u vrlo složeni i da postoji jasna spoznaja da se u RS-u i Srbiji provodi antibirokratsku revoluciju.

- Želimo da se svi osjećaju ovdje sigurno. Antibirokratska revolucija, koju se vodi u Srbiji i RS-u, podrazumijeva obračun s demokratskim izabranim predstavnicima vlasti Srbije i RS-a a cilj je destabilizirati njihove institucije, upozorio je Dodik i ponovio da je RS opredijeljena za mir i dijalog.

- RS i Federacija BiH trebaju razgovarati o svim temama koje se smatra bitnim. Došlo je vrijeme da se odmaknemo od onog kada je međunarodni intervencionizam rješavao probleme, smatra Dodik koji je ustvrdio da u Srbiji pokušavaju dislocirati vlast preko određenih panela.

- Na demokratskim izborima za predsjednika Srbije je izabran Aleksandar Vučić i ova vlada. Mi želimo jaku i snažnu Srbiju, koja je, predvođena Vučićem, do sada takva i bila, rekao je navodeći da je želja osigurati najbolje veze za srpski narod ali da to ne ugrozi neki drugi narod ili ga dovede u podređenu poziciju. Nadalje je naveo da je razumijevanje između RS-a i Srbije potpuno usuglašeno te ukazao da je potpredsjednik Vlade Srbije Vulin uložio i ulaže mnogo napora da odnosi dvaju republika budu na najvišoj razini.

- Republika Srpska ima snažnu podršku i predsjednika Srbije Vučića i svih tijela Srbije. RS je prioritet za Srbiju, poručio je, pak, potpredsjednik Vlade Srbije Vulin, te dodao da njegova zemlja svaki svoj potez na međunarodnom planu, pa čak i unutarnjem, povlači razmišljajući o tome kako će se to odraziti i na RS. Kako je istaknuo, RS mora biti stabilna i sigurna, sačuvana, upravo onakva kakvu je predvidio Daytonski sporazum.

- Nikakav duh Daytona, nikakva tumačenja, nikakva naknadna tumačenja, rekao je Vulin dodajući da sve što se zbiva u BiH mora biti dogovor tri naroda i dva entiteta.

- Što prije svi zajedno shvate da su stranci prolazni, a mi zauvijek ostati jedni kraj drugih, prije će i BiH moći reći da je funkcionalna, smatra Vulin koji je, u osvrtu na nedavno suđenje predsjedniku Dodiku, rekao da to nije bilo suđenje, već osveta Dodiku i njegovoj borbi za RS i za jedinstvo svih Srba.

Helezova ideja neostvariva

Ministar obrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez kaže da je predložio Marku Rutteu da BiH odmah postane uvjetni član NATO saveza. U Parlamentarnoj skupštini BiH održao je sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i drugim ministrima Vijeća ministara BiH, kao i službeni sastanak s Rutteom. -U svome izlaganju sam gospodinu Rutteu predložio da BiH bude odmah uvjetno primljena u članstvo NATO saveza. Ukoliko bi to napravilo probleme u regiji, predložio sam da se i Srbiji ponudi uvjetno članstvo u NATO saveza. Smatram da bismo na ovaj način osigurali dugotrajno mir i stabilnost u BiH i čitavoj regiji, istakao je Helez. Dodao je da je Rutte pozitivno reagirao na njegovu ideju, rekao da mu se sviđa te da će je dalje razmatrati u sjedištu NATO saveza u Bruxellesu. Jasno, to je vrlo teško izvedivo jer da bi se postalo članom NATO-a potrebno je ipak ispuniti neke uvjete, koje će BiH vrlo teško zadovoljiti.