Katolici u BiH, kao i kršćani diljem svijeta, proslavljaju Božić, najradosniji blagdan kojim se obilježava rođenje Isusa Krista.

Božić od davnina kršćani slave kao jedinstveni događaj rođenja Boga-čovjeka na zemlji pa je i sama riječ Božić umanjenica riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je poslije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja.

Lingvisti tako navode kako naziv blagdana ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Teolozi također podsjećaju kako je za vjernike Božić dan na koji se sam Bog utjelovio.

Kršćanski filozof Aurelije Augustin smatrao je kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Božić je ponajprije biblijski događaj. Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, jutarnja ili pastirska misa te poldanjica. Polnoćka donosi čitanja  o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem: "U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta." (Mt 1,1) Jutarnja misa  donosi navještaj pastirima o Isusovu rođenju  pa se stoga nazivala i pastirskom dok se na dnevnoj podsjeća  kako "U početku bijaše Riječ'' čime se naglašava božanski karakter djeteta Isusa.

Biblija pak izriče trodijelnu poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se mir na zemlji, koji je potvrda Božje naklonosti ljudima.

Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način čineći i dio njegove etnografske baštine. U nekim krajevima gdje žive Hrvati već na svetu Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana. Advent ili došašće vrijeme je pripreme za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, a osobito u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji doprinose i zbližavanju ljudi, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu.

Pjesme su svečane i odišu radošću, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina. U božićnim pjesmama jasno je naznačen kršćanski temelj o rođenju Bogočovjeka, koji je često opjevan kao Mladi Kralj, od Djevice Marije.

Nakon Božića slijede blagdani svetog Stjepana Prvomučenika, svetog Ivana te Nevine dječice ili Mladenaca, piše Fena.