Foto: Anadolu Agency

SARAJEVO - Na današnjoj online sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“, tema koje je bila “Građansko društvo i demokratska država nasuprot etno nacionalizma“,  istaknuto je, među ostalim, da je građansko društvo osnov svake države te da bi se, stoga, i BiH trebala okrenuti tom konceptu, prenosi Anadolija.

Sociolog i politolog profesor Džemal Sokolović smatra da je za BiH jako važno pronaći teorijske izvore pojma 'građansko društvo' i to tamo gdje je on nastao, u političkoj filozofiji.

“U političkoj filozofiji, moramo priznati svih, duhovni otac građanskog društva je Georg Wilhelm Friedrech Hegel. Tu u njegovoj filozofiji prava, on prvo ovako struktuira svako društvo: u osnovi je obitelj, na vrhu država, a sve ono što je između je građanskog društvo. Jedna od tih najstrašnijih banalizacija je ona koja navodi da je građansko društvo nevladina organizacija“, ističe Sokolović.

Sukob posebnog i općeg

Da bi se razumjelo suštinu građanskog društva, podsjetio je na ono što je Hegel u filozofiji prava rekao, gdje on polazi od pojma slobode, koji je osnova svih sukoba u svakom društvu.

“On to rješava na tako što govori o dijalektici općeg, u našem slučaju države, onog posebnog. U našem slučaju, to su etničke grupe, i onog pojedinačnog. Kako on rješava taj sukob između ta tri momenta? On kaže da su stalno u sukobu ono posebno i ono opće. I zaista, pogledajte našu situaciju, pa će te vidjeti da država stalno ima problema s onima koji se predstavljaju kao narodi, kao ono posebno“, kazao je Sokolović dodavši da BiH ima situacija u kojem je etnička grupa u sukobu, ne samo s drugim etničkim grupama, već i u sukobu sa samom sobom, jer svi nisu članovi jedne etničke stranke koja želi predstavljati čitav jedan narod.

“Taj sukob se dalje nastavlja kao sukob i unutar same stranke. Između rukovodstva stranke i njenog članstva, između onih koji su poslušnici stranke i onih koji ne slušaju. I, na koncu, taj sukob posebnog i općeg, kaže Hegel, mora završiti u uspostavljanju pojedinca koji se hoće predstaviti kao narod te, na kraju, kao država pojedinca koji hoće biti svi Hrvati, koji hoće biti svi Bošnjaci i koji hoće biti svi Srbi. U tom smislu, mi se svi, u BiH osobito, nalazimo pred izborom: hoćemo li državu u kojoj će on taj jedan, i on onaj drugi i on onaj treći, dakle njih trojica i samo njih trojica biti država, ili ćemo državu u kojoj ćemo svi biti država“, zaključio je Sokolović.

Nerin Dizdar ukazao je da se u BiH lijeve i liberalne opcije smatra pobornicima građanskog uređenja, dok se desnicu smatra pobornikom etnonacionalnog sustava. “Prije svega, moramo istaći da takav slučaj nemate nigdje u svijetu. To bi otprilike bilo kao kada biste ljevicu i desnicu razlikovali po tome tko je za demokraciju, a tko za feudalni ili plemenski ustroj. Ono što je bitno naglasiti je da, s pravnog, legalnog stanovišta, građansko društvo i građanska država nije samo ideal, ona nije opcija, ona je obveza BiH jer su, u krajnjem slučaju, sve europske države građanske države“, rekao je Dizdar uz ocjenu da demokratska država ne može biti nikakva do građanska. “Bilo kakvo davanje preferensi ili većeg prava određenim grupama na osnovu njihova identiteta u odnosu na druge naziva se rasizam i diskriminacija“, rekao je dodavši da je potvrda rečenog u presudama Europskog suda za ljudska prava.

Građanski koncept ne poništava već štiti etnička, vjerska, religijska, kulturološka osjećanja

Magistar političkih znanosti Slaven Kovačević istakao je aktualni problem javne uprave u BiH gdje se u državnim ministarstvima, institucijama, firmama, agencijama zapošljava osobe koje su samo etnički Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, što izravno utječe na kvalitetu javne uprave, jer se ne zapošljava najbolje kandidati. S tim u svezi zapitao je treba li nam takav sustav. “Prelazak na građanski koncept je utemeljen u internacionalnim dokumentima, počevši od Univerzalne deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948., Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava iz 1953., a to znači da, ako ćemo poštivati te međunarodne dokumente, moramo osigurati jednakopravnost svih građana ove zemlje u svim pravima, uključujući i politička. Tako ćemo jedino dobiti društvo jednakih šansi a time osigurati potrebnu demokraciju“, konstatirao je Kovačević. Kako je dodao, postavlja se pitanje kako to izvesti. “Tako što će građani ove države, iskreno se nadam da je njihova želja građanski koncept, izabrati one političke predstavnike koji mogu promijeniti Ustav i obaviti tranziciju, s ovog etnički utemeljenog koncepta koji nosi elemente sustavne diskriminacije, u onaj prisutan u državama EU-a i suvremenog Zapada, gdje je građanin ili pojedinac nositelj svih političkih prava“, kazao je Kovačević dodavši da se rečeno može učiniti kada politički predstavnici ove države budu spremni ispunjavati uvjete poput 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, jer bi se time preuzelo europske standarde. Kovačević je stava da BiH treba građanski koncept u kojem etnička pripadnost neće i ne smije značiti bilo koji stupanj većih prava, političkih ili bilo kojih drugih, da bi svaki građanin jednako sudjelovao u društveno-političkom životu. “Time bismo stvorili sustav u kojem samo najbolji među nama vrše vlast i obnašaju politički posao u korist i u ime svih građana. Taj građanski koncept ne poništava niti narušava bilo čija etnička, vjerska, religijska, kulturološka osjećanja. Građanski koncept je zaštitnik takvih ideja, ali to ne smije biti dijelom političkih prava etničke zajednice jer je građanin nositelj suvereniteta ove države“, zaključio je.

Predsjednik Asocijacije “Kruga 99“ Adil Kulenović pozvao je subjekte političkog života i javnog djelovanja da se pristupi izradi realne strategije izlaska iz stanja u kojem se već trideset godina nalazimo a on je uvjeren da je izrada takve strategije zapravo izrada građanskog koncepta demokratske države BiH.