Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Na temelju raspoloživih službenih statističkih podataka i informacija iz međunarodnog okruženja, objavljenih do 10. rujna 2026. godine, Središnja banka Bosne i Hercegovine procjenjuje da je realna ekonomska aktivnost u BiH u prvih devet mjeseci 2026. nastavila rasti umjerenom dinamikom. Procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za drugo tromjesečje 2026. iznosi 2,2 posto, dok na temelju trenutačno raspoloživih podataka i modelskih procjena, Središnja banka BiH procjenjuje da bi realni BDP u trećem tromjesečju 2026. mogao ostvariti godišnji rast od 2,3 posto. 

Rast

- Raspoloživi visokofrekventni pokazatelji ukazuju da je domaća potražnja i dalje glavni nositelj ekonomskog rasta, dok doprinos prerađivačke industrije ostaje prigušen uslijed slabe vanjske tražnje i usporene ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera. U prvih sedam mjeseci 2026. zabilježen je pad industrijske proizvodnje (2,3 posto), mada su blago pozitivne godišnje stope rasta lipnju i srpnju. Uz to, rast turističke aktivnosti je još uvijek skroman (samo rast noćenja inozemnih turista je zabilježio rast od 0,4 posto za prvih sedam mjeseci tekuće godine), stoji u najnovijem izvješću. 

U isto vrijeme, trgovina na malo s realnom stopom rasta od 11,5 posto, značajno je doprinijela rastu realne ekonomske aktivnosti. U odnosu na lipanjski krug brzih procjena, rujanski krug ne donosi značajnije promjene u kratkoročnim izgledima gospodarske aktivnosti, a rizici ostaju još uvijek značajni, prvenstveno zbog geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti. Promjene u međunarodnim cijenama energenata i sirovina mogu djelovati na domaću ekonomsku aktivnost putem njihovog utjecaja na troškove proizvodnje, potrošnju i investicije.

Inflacija usporava

Krajem drugog i početkom trećeg tromjesečja zabilježeno je značajno usporavanje službene inflacije u BiH. U prethodnoj rundi brzih procjena, za koju su bili dostupni podatci zaključno s travnjem, Središnja banka BiH navodi da je godišnja inflacija od 6,8 posto predstavljala početnu točku za procjenu drugog i narednih tromjesečja. 

- Na temelju tada dostupnih podataka s tržišta, očekivao se nastavak povišenih stopa inflacije, imajući u vidu snažan prijenos prethodnih mjesečnih kretanja na naredne opservacije. Novi službeni podatci pokazali su, međutim, znatno brže usporavanje inflacije. Usporavanje je započelo već u lipnju, kada je službena godišnja stopa inflacije iznosila 4,2 posto, da bi se u srpnju smanjila na 3,6 posto, čime je inflacija u samo tri mjeseca gotovo upolovljena i smanjena za 320 baznih bodova. Revizija je prvenstveno posljedica slabijeg prijenosa početnog šoka rasta cijena prijevoza i režijskih troškova na ostale komponente potrošačkih cijena. Na temelju trenutačno raspoloživih podataka i informacija, Središnja banka BiH procjenjuje da bi prosječna godišnja stopa ukupne inflacije u trećem tromjesečju mogla iznositi 3,7 posto, dok temeljnu inflaciju procjenjuje na 4,2 posto, stoji u izvješću. 

Hrana

Usporavanje ukupne inflacije u BiH u značajnoj je mjeri povezano s kretanjem cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koje predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija u potrošačkoj korpi. Na kretanje godišnje stope cijena hrane i bezalkoholnih pića u lipnju i srpnju značajno je djelovao izražen bazni efekt, cijene u ovoj kategoriji u istim mjesecima prethodne godine rasle po dvocifrenim stopama. Iako su cijene hrane u lipnju i srpnju ove godine zabilježile smanjenje na godišnjoj razini (godišnja promjena je iznosila -0,5 posto i -1,1 posto respektivno), razina cijena hrane i bezalkoholnih pića ostaje visoka. To je posebno značajno u kontekstu udjela ove kategorije u ukupnoj potrošnji kućanstava. Dinamika kretanja cijena hrane ima značajan utjecaj na troškove stanovništva, životni standard i percepciju inflacije. S druge strane, usporedba međunarodnih i domaćih cijena hrane pokazuje visoku koreliranost, uz vremenski pomak od približno šest mjeseci, zbog čega se dio ranijeg rasta međunarodnih cijena hrane može prenijeti na domaće cijene tek u završnom dijelu godine. 

Prijevoz

Nasuprot tomu, cijene u kategoriji prijevoza nastavile su značajno doprinositi inflatornim pritiscima. Od ožujka 2026. godišnje stope rasta cijena u ovoj kategoriji bilježe dvocifrene vrijednosti, što ukazuje na nastavak snažnih cjenovnih pritisaka povezanih s kretanjem cijena goriva i drugih troškova transporta. S obzirom na značaj transporta kao ulaznog troška za veliki broj roba i usluga, njegova dinamika predstavlja važan kanal prijenosa eksternih cjenovnih pritisaka na domaću inflaciju. Istodobno, temeljna inflacija ostaje relativno postojana. Središnja banka BiH procjenjuje da bi temeljna inflacija u trećem tromjesečju mogla iznositi 4,2 posto, što ukazuje da, usprkos značajnom usporavanju pojedinih komponenti ukupne inflacije, domaći i širi cjenovni pritisci nisu oslabili. 

- Za četvrto tromjesečje 2026., procjenjujemo prosječne godišnje stope ukupne i temeljne inflacije od 4,1 posto. Do kraja godine očekujemo da će inflatorna kretanja biti pod značajnim utjecajem i kretanjem cijena u međunarodnom okruženju. Prema rujanskim projekcijama ESB-a, očekuje se da će inflacija u eurozoni dosegnuti vrhunac, razinu od 3,6 posto u četvrtom tromjesečju, zbog snažnog porasta cijena energije. Rizici za inflatorna kretanja u BiH do kraja godine pretežno su usmjereni naviše i povezani su s kretanjem cijena energenata i inflatornim pritiscima u međunarodnom okruženju, naglašava se.