Europski stablecoini ne bi smjeli postati odgovor Europe na američku dominaciju digitalnog dolara, upozorava Europska središnja banka. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde smatra da Europa ne treba kopirati američki model stablecoina, nego razvijati vlastitu financijsku infrastrukturu temeljenu na novcu središnje banke.

Govoreći na Banco de España LatAm Economic Forumu u Španjolskoj, Lagarde je poručila da stablecoini više nisu nišna tema kripto tržišta, nego pitanje globalne monetarne politike.

Stablecoini postali geopolitičko pitanje
Tržište stablecoina posljednjih je godina eksplodiralo.

Prema podacima koje je iznijela Christine Lagarde, stablecoini su u samo šest godina narasli s manje od 10 milijardi dolara na više od 300 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

Gotovo cijelo tržište denominirano je u američkim dolarima, dok oko 90 posto kontroliraju Tether i Circle.

Lagarde smatra da je upravo dominacija dolarskih stablecoina promijenila prirodu globalne rasprave.

U SAD-u se stablecoini više ne promatraju samo kao pitanje inovacije ili zaštite potrošača. Postaju alat za očuvanje međunarodne dominacije američkog dolara i potražnje za američkim državnim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....

Prema njezinim riječima, američka administracija otvoreno predstavlja GENIUS Act kao instrument za jačanje globalne pozicije dolara i američkih trezora.

Zbog toga se rasprava više ne vodi oko toga trebaju li stablecoini postojati, nego mogu li si države priuštiti da ih nemaju.

ECB smatra da Europa ne treba kopirati SAD
Christine Lagarde upozorava da je takav pristup pogrešan za Europu.

Prema njezinu mišljenju, pravo pitanje nije treba li eurozona imati euro-stablecoine samo zato što SAD razvija dolarske verzije digitalnog novca.

Ključno pitanje je što Europa stablecoinima želi postići.

Lagarde pritom razlikuje dvije funkcije stablecoina:

monetarnu
tehnološku
Stablecoini šire doseg rezervnih valuta
Monetarna funkcija stablecoina povezana je s prijenosom vrijednosti izvan tradicionalnog bankarskog sustava.

Stablecoini omogućuju brže transakcije i lakši pristup stabilnim valutama u zemljama s nestabilnim domaćim valutama ili ograničenim pristupom dolaru.

To je posebno vidljivo u Latinskoj Americi, Africi i na Bliskom istoku, gdje stablecoini već imaju važnu ulogu u svakodnevnim financijskim tokovima.

No ECB upozorava da monetarna korist euro-stablecoina za Europu nije dovoljno velika da bi opravdala moguće rizike.

Prema mišljenju ECB-a, europski stablecoini mogli bi oslabiti bankovni sustav i smanjiti učinkovitost prijenosa monetarne politike.

Najveći rizik je financijska stabilnost
Prema stajalištu ECB-a, stablecoini su privatne obveze čija stabilnost ovisi o povjerenju u rezerve koje ih podupiru.

Kada to povjerenje oslabi, mogući su nagli otkupi i destabilizacija tržišta.

Lagarde je podsjetila na slučaj iz ožujka 2023. godine kada je Circle objavio da se 3,3 milijarde dolara rezervi USDC-a nalazilo u Silicon Valley Banku.

Nakon toga USDC je privremeno izgubio vezu s dolarom i pao na 0,877 dolara.

ECB upozorava da bi slični događaji u Europi mogli izazvati ozbiljne poremećaje financijskog sustava.

Stablecoini mogu oslabiti bankovni sustav
Drugi veliki rizik odnosi se na prijenos monetarne politike.

Ako građani i kompanije počnu premještati depozite iz tradicionalnih banaka u stablecoine koje izdaju nebankarske institucije, bankovni kanal mogao bi oslabiti.

To je posebno osjetljivo za eurozonu jer banke i dalje imaju ključnu ulogu u financiranju realnog gospodarstva.

ECB zato strahuje da bi širenje euro-stablecoina moglo oslabiti utjecaj monetarne politike na kreditiranje poduzeća i kućanstava.

Europa želi vlastitu infrastrukturu
Kada je riječ o tehnološkoj funkciji stablecoina, ECB ne želi blokirati inovacije.

Stablecoini danas imaju važnu ulogu kao digitalni novac za poravnanje transakcija unutar tokeniziranih financijskih tržišta.

Distributed ledger tehnologija omogućuje izdavanje, trgovanje i poravnanje financijskih instrumenata na jedinstvenim platformama, čime se smanjuje fragmentacija i ubrzavaju procesi koji danas traju danima.

No ECB smatra da takva infrastruktura mora biti povezana s novcem središnje banke, a ne s privatnim stablecoinima.

Prema mišljenju Lagarde, privatni stablecoini nose dva problema:

krhkost
fragmentaciju
Krhkost proizlazi iz mogućnosti gubitka veze s valutom tijekom tržišnog stresa.

Fragmentacija nastaje zato što tržište može biti podijeljeno između više privatnih instrumenata bez zajedničkog monetarnog sidra.

ECB razvija vlastiti tokenizirani sustav
Eurosustav zato razvija vlastitu infrastrukturu za digitalno poravnanje transakcija.

Projekt Pontes trebao bi od rujna omogućiti veleprodajno poravnanje DLT transakcija u novcu središnje banke povezivanjem distribuiranih ledger platformi sa sustavom TARGET.

ECB navodi da su testiranja tijekom 2024. uključila 50 transakcija u devet jurisdikcija ukupne vrijednosti oko 1,6 milijardi eura.

Uz to, projekt Appia predviđa razvoj interoperabilnog europskog tokeniziranog financijskog ekosustava do 2028. godine.

Europa traži drukčiji model digitalnog novca
Poruka ECB-a postaje sve jasnija.

Europa želi iskoristiti prednosti tokenizacije i bržeg digitalnog poravnanja, ali bez kopiranja američkog modela stablecoina temeljenog na privatnim izdavateljima.

Christine Lagarde smatra da Europa ne treba replicirati instrumente razvijene drugdje, nego izgraditi infrastrukturu koja odgovara europskom monetarnom sustavu i financijskoj stabilnosti.

Drugim riječima, ECB ne odbacuje digitalni novac.

Ali jasno poručuje da stablecoini ne smiju postati privatna zamjena za europski monetarni sustav, piše financa.