U Bosni i Hercegovini poslodavci sklapaju ugovore o autorskom djelu na ime istog isplaćuju honorare, za koje država uzima postotak na ime mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, iako osoba koja je izvršilac djela za isto ne ostvaruje ta prava. Legalizirani harač ili klasična pljačka traje decenijama, poslodavci uplaćuju poreze, staž se ne evidentira, a država naplaćuje novac

Znate li koja je razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu? I što je ugovor o autorskom djelu? Predmet čestih upita i dilema poslodavca upravo je traženje odgovora na pitanje može li s fizičkim licem za izvršenje nekog posla sklopiti ugovor o djelu ili se za taj posao mora sklopiti ugovor o radu.

Kako bi se ta dvojba lakše otklonila i sklopio odgovarajući pravni akt potrebno je voditi računa o specifičnostima i obilježjima dvije vrste ugovora. Ugovor o radu ima nekoliko karakteristika koje ga čine različitim od drugih, poput ugovora o djelu, naloga ili ugovora o službi, ali i karakteristika koje ga čine sličnim istim ugovorima.

Ugovor o radu sklapa se između poslodavca i radnika, što ga zapravo čini dvostranim ugovorom jer bez jedne od tih strana se neće moći sklopiti. Sklopljen je onog trenutka kada su se ugovorne strane usuglasile o bitnim sastojcima. Bitni sastojci o radu su rad i plaća.

Honorar, pa obveza prema državi

Ugovor o djelu je je reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima, za razliku od ugovora o radu i radnog odnosa, koji su regulirani Zakonom o radu. Ugovor o djelu definiran je kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što su izrada ili popravak neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. U tom smislu bitne stavke ugovora o djelu su djelo i naknada, a subjekti ugovora su naručitelj i izvođač posla.

Dohodak se može ostvarivati i temeljem autorsko-pravnog ugovora. On je uređen Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Autorsko djelo izvorna je intelektualna tvorevina koju je ostvario autor, a karakteriziraju ga originalnost, kreativnost i subjektivnost. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo. U Zakonu se kao autorska osobito navode pisana, govorna, glazbena, dramska, koreografska i pantomimska djela, te djela likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska i ona proizvedena postupkom sličnim fotografskom, audiovizualna, kartografska, crteži, planovi, skice, tablice i računarni programi.

Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila. Njemu pripada autorsko pravo na njegovu djelu činom samog stvaranja djela. Autorsko pravo sadržava moralna, imovinska i druga prava autora. 

U Bosni i Hercegovini poslodavci koji sklapaju ugovore o autorskom djelu na ime istog isplaćuju honorare, za koje država uzima postotak na ime mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, iako osoba koja je izvršilac djela za isto ne ostvaruje ta prava. Legalizirani harač ili klasična pljačka traje decenijama, poslodavci uplaćuju poreze, staž se ne evidentira, a država naplaćuje novac.

Izjednačavanje je nužno

Ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović jučer je bio okupiran obvezama na sjednici Vlade. Kratko je poručio tek kako u ovom trenutku zbog velikog broja obveza ne zna kada bi ova stavka aktualnoj vlasti mogla doći na red da se pozabavi njome.

Ekspert iz oblasti ekonomije Faruk Hadžić podsjeća da je i sam prije nekoliko godina pisao žalbu ombdusmenima zbog plaćanja četiri postotka na zdravstveno osiguranje, navodeći nekoliko slučajeva gdje radnici to plaćaju ili čak ako su zaposlene osobe i već imaju osiguranje, dodatno plaćaju, te je na kraju napravljena preporuka prema Parlamentu i Vladi FBiH ili da se omogući korištenje usluge ili da se postotak plaćanja na zdravstvo ukine.

- Apsolutno se slažem da je to jedna od obveza koje se plaćaju prema državi, a od koje radnik nema nikakvu korist. Kod MIO-a je malo drugačija situacija iz razloga što zakon precizira da ukoliko je stopa doprinosa na povremene aktivnosti jednaka redovnom radu, onda se to može koristiti i uvrstiti u osnovicu i obračun staža. Ono što znam i što je predviđeno prijedlozima zakona o doprinosima jeste da će se stope za povremene aktivnosti i redovni rad izjednačiti automatski. Kada takav prijedlog zakona bude usvojen moći će se navedeno plaćanje doprinosa za povremene aktivnosti ugraditi i koristiti što danas nije slučaj. To je jedno od rješenja zašto struka godinama apelira i moli donosioce odluka da se upravo omogući usvajanje navedenih zakona. Dotad ćemo biti u situaciji da se navedeni doprinos uplaćuje, a da se to pravo ili usluga neće moći koristiti, rekao nam je Hadžić.

N. K.