Udruženje BH Novinari predstavilo je jrezultate istraživanja na temu “Radni uvjeti i prava novinara, zakonski okvir i upravljanje lokalnim medijima u BiH“, a koje je dio projekta "Slobodni mediji, slobodno društvo", koje Udruženje realizira u suradnji s Asocijacijom elektronskih medija u BiH (AEM BiH), uz financijsku potporu EU-a. Kako tom prilikom istaknuto, novinari u lokalnim medijima suočeni su sa sve većim ograničenjima u smislu slobode izražavanja i slobode medija, te s nepostojanjem sustavnog pristupa suzbijanju pritisaka vlada, državnih institucija, te drugih političkih i ekonomskih centara.

Prma riječima predsjednika Udruženja BH Novinari Marka Divkovića, država nema kapacitete novinarima osigurati siguran i nesmetan rad, a nedostatak adekvatnog odgovora na nasilje nad novinarima od strane ovlaštenih institucija uveliko utječe na osjećaj sigurnosti novinara. “Stanje medijskih sloboda i, općenito, sigurnosti novinara, gore je no prije. U prošloj godini imali smo 69 različitih slučajeva nasrtaja na medijske slobode i na osobnu sigurnost novinara. Struktura nasrtaja na novinare je veća što je razina medija niža. U lokalnim medijima stvari su daleko gore no što se čini, u odnosu na neke veće medije sa sjedištem, recimo, u Sarajevu. Problem je u materijalnom smislu, jer su ti mediji najčešće oslonjeni na proračun lokalne zajednice i najčešće su pod pritoskom lokalne stranke ili načelnika/gradonačelnika. Kada je u pitanju borba za novinarska prava i slobode, predstoji nam, nažalost, dug i težak put“, ocijenio je Divković. U većini slučajeva napada na novinare ili novinarske slobode u 2020. godini, policija i Tužiteljstvo BiH nisu uspjeli zaštititi novinare, počinitelji nikada nisu pronađeni a sudovi neadekvatnim procesuiranjem kršenja prava novinara šalju poruku široj javnosti da su takvi napadi prihvatljivi.

Pritisak oglašivača, prekovremeni rad, niske plaće...

Borka Rudić, glavni tajnik Udruženja BH novinari, pojasnila je da su u istraživanju uzeti u obzir odgovori 157 novinara iz svih vrsta medija. “Rezultati pokazuju da je više od 40% novinara bilo izloženo različitim vrstama napada, a koji su, najčešće, dolazili od političara na vlasti i institucija, ali i od oporbenih političara koji su vršili pritisak na medije. Na trećem mjestu su oglašivači, koji zaokružuju skupinu koja krši novinarska prava i slobode.  Istraživanje je ukazalo i da 48% ispitanika radi više od 40 sati tjedno, što govori o prekovremenom radu za koji novinari nisu plaćeni. Nadalje, gotovo polovina ispitanika u lokalnim medijima ima plaću nižu od prosječne plate u BiH, dok više od 70% njih kaže da podliježe samocenzuri jer pretpostavlja da neke od informacija koje žele predstaviti urednici ili oni koji vode medije neće prihvatiti“, podaci su koje je iznijela Rudić. Kako je istaknula, za rješavanje navedenih problema predložena tri strateška pravca: prvi je raditi na smanjivanju pritisaka na novinare i medije, što znači da institucije moraju svaki od napada istražiti i sankcionirati napadača, drugi pravac je smanjenje političkih pritisaka kroz drugačiji način organiziranja lokalnih medija, dok treći podrazumijeva sveopću raspravu o budućnosti i financiranju lokalnih medija.