Ekspanzija zelene energije posljednjih godina otvorila je u BiH u niz sumnjivih radnji u kojima se peru milijarde maraka.

Godinama se čeka implementacija takozvanog prozumjera, a koče ih oni koji čuvaju mrežu za sebe. Boro Marić iz Mrkonjić Grada prije pet godina je postavio solarne panele na objekt s namjerom da višak energije koju proizvede vrati u mrežu. Ta razlika bi mu bila uračunata u postojeću potrošnju, čime bi mogao ostvariti odnos kupca i proizvođača, odnosno prozjumera.

Pet godina je prošlo, Boro i dalje nije prozjumer, iako se radilo o prvoj solarnoj elektrani u seoskoj sredini iz koje je tek nakon godinu od postavljanja za sebe proizveo prve količine električne energije. - Tada ništa nije bilo definirano, jer nitko nije znao ni da očita satove. Ali ako vam kažem da je situacija ista i danas i da ne možemo ostvariti ono što je sada definirano u zakonu, sve vam je jasno, kaže Marić. Istina, promijenilo se na papiru s obzirom da su entiteti nakon nekoliko godina nadmudrivanja usvojili zakone kojima se kupac – proizvođač uvodi u energetski sustav.

Nakon usvajanja zakona opstrukcija je krenula preko Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, jer su se iz elektrodistributivnih poduzeća branili obračunom PDV-a potrošačima koji šalju električnu energiju natrag u mrežu.

- Od svibnja prošle godine UNO je dala tumačenje da nema problema što se tiče prozjumera i da jedino što se treba osigurati je mjerenje proizvodnje solarne energije kod prozjumera, kaže Damir Miljević, iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju RESET, podsjećajući da je pored toga UNO ove godine izmijenila svoj pravilnik. Kako onda tumačiti činjenicu da su elektroprivrede zajedno s vlastima koje su njihovi vlasnici, godinama stopirali ono što je cilj energetske tranzicije, a to je da se svakom proizvođaču koji energiju dobija iz obnovljivih izvora, omogući vraćanje viškova u mrežu, koji bi mu bili uračunati na kraju obračunskog perioda.

Krađa u RS-u 

Kompanije za distribuciju električne energije tri godine su potkradale prozjumere u Republici Srpskoj, upravo pod izgovorom da Uprava za neizravno oporezivanje nije utvrdila pravilnik. Da pravilnik nije ni bio potreban potvrdila je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske koja je nedavno osporila sve račune za električnu energiju za ovaj period, naloživši Elektroprivredi Republike Srpske da im sačini nove po sustavu neto mjerenja.

To u praksi znači da moraju biti obeštećeni za iznos električne energije koju su poslali u mrežu, a za to nisu dobili nikakav obračun. Sada ih je Elektroprivreda pozvala da od 6. kolovoza potpišu nove ugovore o snabdijevanju električnom energijom po ovom principu. Iako mnogi vjeruju da se će se u svemu naći neka klauzula zbog koje će građani izvući deblji kraj. Zbog potkradanja prozjumera direktor ERS-a Luka Petrović, prije nekoliko mjeseci zaradio je krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi.

Krivičnu prijavu podnio je odvjetnik iz Banjaluke Dario Sandić, koji je u obrazloženju naveo da su Petrović i NN lica zaposlena u ERS-u, Regulatornoj komisiji za energetiku i Ministarstvu energetike i rudarstva, od ožujka 2022. do siječnja ove godine, onemogućili i spriječili zaključenje ugovora o snabdijevanju električnom energijom sa kupcima – proizvođačima iz RS. “Kupci – proizvođači koji su ovaj status stekli u skladu sa zakonom i pravilnikom, ne mogu ostvariti svoja prava koja se odnose na monetarni ili energetski kredit za viškove koje proizvode, jer snabdjevač, drugoprijavljeni na čelu sa prvoprijavljenim i NN licima, godinama nezakonito zlouporabom položaja, nesavjesnim radom u službi, trgovinom utjecajem ili prevarom odbijaju zaključiti nove ugovore o snabdijevanju. Snabdjevač preuzima električnu energiju od kupca-proizvođača i za istu ne plaća ništa, te tu električnu energiju prodaje i ostvaruje prihod, čime čini krivično djelo krađe električne energije, pored svih drugih navedenih krivičnih djela”, navodi se pored ostalog u krivičnoj prijavi, gdje se upozorava na krađu električne energije. Republika Srpska je 2022. usvojila Zakon o obnovljivim izvorima energije kojim se omogućava sustav kupac – proizvođač, što u praksi znači da krajnji kupac može izgraditi elektranu koja koristi obnovljive izvore energije i da višak energije skladišti ili isporučuje u distributivnu mrežu i da mu se taj višak uračuna na kraju obračunskog perioda.

Blokade i u FBiH

U Federaciji od svibnja prošle godine također postoji zaokružen zakonski sustav, ali u ovom entitetu građani ne mogu ostvariti ni status prozjumera. Matična poduzeća za distribuciju ne žele im dodjeliti taj status, pravdajući se nepostojanjem podzakonskih akata kojima bi se regulirala ova oblast. Iako se zapravo samo odugovlači s cijelim procesom.

Rok za donošenje ovih podzakonskih akata ističe u ovoga mjeseca, ali je činjenice da će se teško bilo što promijeniti s obzirom da prozjumeri nisu dobili ovaj status ni nakon upozorenja Federalne regulatorne agencije, koja je u nekoliko navrata naložila da se po postojećim zakonskim aktima moraju dodijeliti ovi statusi.

- U međuvremenu je FERK uočio koliko je to velika opstrukcija od strane Elektroprivrede BiH i HZHB i krenuli su u izmjenu pravilnika o prozjumerima u kojem se insistira da se po pojednostavljenoj proceduri mora uključiti prozjumer, kazao je za BHT1 Saša Savičić, savjetnik za prave poslove i europske integracije u Ministarstvu energetike RS, ističući da FERK zapravo radi obrnut posao od onoga koji bi trebao. FERK, kaže on, pokušava da izađe u susret opstrukcijama. Pokušava da riješi stvar tako što će izaći u susret uvjetno rečeno, jačoj strani, a ne kupcima, koji imaju ustanovljena prava. Tako da je stvar krajnje napeta i svi su u rovovskim pozicijama. Grabovac kaže da motivi za stvaranje ovakvog kaosa mogu biti višestruki. Jedan je strah od gubitka sredstava od mrežarine, jer će više proizvodnje biti iz vlastitih izvora. Drugi, više vjerojatan, onaj bez kojeg ova zemlja ne može da funkcionira.

- Skriveni razlog je da se ta mreža čuva za tzv. tajkunizaciju solarne energije, da se osigura da oni koji imaju novac i žele da poklope tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u BiH, imaju sačuvane kapacitete za te nove megavate novih elektrana. Istovremeno sprečavajući građane da dođu do svojih prava da budu kupci – proizvođači, kategoričan je Savičić.

Stanje u regiji

U Hrvatskoj je trenutno oko 14 tisuća prozjumera, u Srbiji oko četiri tisuće, dok je nešto manji broj u Crnoj Gori. Sve zemlje u okruženju odavno su uhvatile voz u energetskoj tranziciji, dok se u BiH čeka prvo namirenje domaćih tajkuna i političara, čiji su članovi obitelji već vlasnici solarnih i vjetroelektrana.

- Vlasti i elektroprivrede u BiH, koje su pod kontrolom vlasti, vide građane i privredu kao neprijatelje u tranziciji, a ne glavnim nositeljima energetske tranzicije. Jer nemaju nikakvu viziju o tome, već samo osobni profit, kaže Miljević. U Centru za životnu sredinu BiH u korak prate proces energetske tranzicije ne samo u zemlji već i u regiji. Iskustva s kojima se susreću na terenu govore o ogromnom nepovjerenju prema vlastima kada je riječ o energetskoj tranziciji.

Često se kao primjer navodi pokušaj Elektroprivrede RS-a da isporuči građanima solarne panele za 50 tisuća kućanstava po povoljnim uvjetima, ali se prošle godine odustalo od projekta pod izgovorom nepovoljnih uvjeta. Nezvanično, u nabavku su bili uključeni polovni kineski paneli od kojih se odustalo u posljednji čas. Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu kaže da se stiče dojam da se prostor za prozjumere namjerno sužava da bi se ostavio veći manevarski prostor za velike igrače i privatne interese.

- Istovremeno, sve češće se govori o ogromnim solarnim parkovima, koji se u nekim slučajevima planiraju na plodnoj zemlji i to ne kao dio neke široke strategije, već kao poslovni poduhvati uskog kruga odabranih. To je pogrešan pravac. Ako već idemo ka obnovljivim izvorima energije, a moramo, onda to mora biti pravično. Mora biti omogućeno za sve, kategoričan je Ostić, pozivajući nadležne da konačno pruže bezuvjetnu podršku građanima, kroz jednostavne procedure, podsticaje i ravnopravan pristup mreži.

S. Ž.