Piše: Dragan Bradvica

Kako se bh. političke (kvazi)elite prema državnoj blagajni ponašaju maćehinski nije za bilo koga u Bosni i Hercegovini nije nikakva novost.

Važno je samo zasjesti u udobne fotelje vlasti, na sve moguće načine sebi osigurati nebrojene beneficije, dovoljno novca za vojsku uhljebakoji ih i održavaju na vlasti, nariktavanje nebrojenih natječaja…

A reforme, porezne olakšice, novac za bolje obrazovanje, socijalu, zdravstvo uvijek je u trećem ili četvrtom planu. A kako vlastima nije niti važno kako se čereči proračun najbolje se vidi iz primjera podignutih, a neiskorištenih kredita na što još plaćamo i penale.

U vrijeme pandemije i galopirajuće inflacije vlasti sve ovo malo zanima. Ionako će i ovo platiti iz džepova žitelja koji su drugi najsiromašniji u Europi.

Milijunski penali

Prema podacima Ureda za reviziju institucija BiH na kraju prošle godine naša zemlja imala je skoro 2,5 milijarde maraka nepovučenih sredstava po kreditima i projektima, zbog čega je platila nešto više od 10,6 milijuna maraka. Žalosna i porazna je činjenica kako se radi oko 6,5 milijuna maraka više u odnosu godinu prije.

- U informaciji koju objavljuje Ministarstvo financija i trezora BiH, nije naveden uzrok tome. Utvrđeno je da u Informaciji nisu navedeni razlozi koji su utjecali na plaćanje naknade za neangažiranje sredstava u navedenom iznosu, razlozi povećanja plaćene naknade u odnosu na prethodnu godinu niti je sačinjena analiza iz koje se može utvrditi da li su obaveze na osnovu neangažiranih sredstava proizašle zbog neadekvatno pripremljenih preduvjeta za angažiranje sredstava ili zbog nepoštovanja ugovorene dinamike i sporosti u implementaciji projekata za koja su odobrena sredstva, navode državni revizori.

Projekti na čekanju

Naveli su da je neophodno sačiniti detaljnu informaciju i utvrditi uzrok za neadekvatno korištenje odobrenih sredstava kako bi se izbjeglo plaćanje penala. U svakoj informaciji o stanju javne zaduženosti je pojašnjeno da se na neangažirana kreditna sredstva plaća naknada, odnosno commitmentfee, kao kompenzacija za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji.

Tako smo u prošloj godini platili više od 10,6 milijuna maraka penala i to po projektima za koje smo sredstva dobili od Svjetske banke/Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), od Njemačke razvojne banke (KwF), te Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Radi se, između ostalog, o projektima modernizacije putnog sektora na području FBiH, podrške zapošljavanju u oba entiteta, rekonstrukcije željeznica RS-a, projekte energetske efikasnosti, registracije nekretnina, sanacije Hidroelektrane Trebinje, vjetroelektranu Podveležje, koridoru Vc, vodosnabdijevanja Gradačac, popravke nakon poplava za Ceste FBiH, luku Brčko, dijelu projekata javnog prijevoza i gradskih saobraćajnica u Sarajevu, pa čak i hitnom projektu za COVID-19, kako je nazvan.

Nije još poznato koliko ćemo sredstava platiti ove godine na nepovučena sredstva, a da će ih biti ukazuju podaci za prvih šest mjeseci ove godine. Prema Informaciji o stanju javne zaduženosti na dan 30. lipanj 2022., zasad je neangažirano skoro 2,4 milijarde maraka.