"Sa kakvom drskošću je Milorad Dodik, postupio prema njemačkoj državnoj ministrici za Evropu, Anni Lührmann (Zeleni), ostavlja čovjeka bez riječi", piše njemačka štampa i dodaje: "To ne smije ostati bez posljedica."

Njemački politički magazin Der Spiegel donosi intervju sa njemačkom državnom ministricom Annom Lührmann (Zeleni), koja kaže kako je njena posjeta Banjaluci bila znak da „mi stojimo „na strani naroda Republike Srpske“. Dodikova nacionalistička agenda nema podršku u stanovništvu, dodaje Lührmann za Spiegel i dodaje: „On sve agresivnije gura svoju separatističku agendu, huška protiv određenih etničkih grupa i krši Ustav države... Pokušava da primora državne službenike da pređu u institucije Republike Srpske.  Zbog toga smo – zajedno s austrijskom ministricom vanjskih poslova – uveli ciljanje sankcije protiv odgovornih za ovu opasnu politiku. To uključuje zabranu ulaska u Njemačku i Austriju, što će imati i ekonomske posljedice za njih. Te sankcije se eksplicitno ne odnose na građane RS-a“, kaže Anne Lührmann  za Spiegel.

„Našu posjetu smo uredno najavili i pratila nas je državna policija i policija RS. Imali smo lijepu šetnju, odličan ručak i sjajne razgovore. Međutim, policija RS nam je sve jasnije počela davati do znanja da bismo trebali napustiti grad. Na kraju su nam rekli da više ne mogu garantovati našu sigurnost i da moramo odmah otići – ili će nas oni ispratiti. Proglašena sam 'personom non grata'", kaže Lührmann.

"Dodik mora osjetiti posljedice"

„U današnjem svijetu se više skoro ničemu ne treba čuditi – to je već neko vrijeme ‚normalno‘. Ali sa kakvom drskošću je vođa bosanskih Srba, Milorad Dodik, postupio prema njemačkoj državnoj ministrici za Evropu, Anni Lührmann (Zeleni), ostavlja čovjeka opet bez riječi. Kada taj gospodin izbaci Annu Lührmann iz Banje Luke, s teritorije u BiH kojom on dominira, čak je fizički ugrozi i proglasi personom non grata, to mora izazvati dodatne evropske reakcije“, piše Erich Rathfelder u komentaru za list Tageszeitung.

„Dodik je upravo dobio zabranu ulaska u Njemačku i Austriju. Čak je morao pobjeći iz Izraela, iako je, poput svih desničarskih ekstremista, pokušao da se na konferenciji posvećenoj žrtvama Holokausta prikaže kao prijatelj Jevreja i predstavi kao žrtva bosanskih muslimana“, piše dalje TAZ i dodaje: „Ali taj pokušaj nije uspio, jer istorijski svjesni Jevreji, poput francuskog filozofa Bernarda-Henrija Lévyja, poznaju situaciju u Bosni. Oni znaju za desetine hiljada zločina koje su srpski nacionalisti počinili tokom etničkog čišćenja nad Bošnjacima u periodu 1992–1995“...

„Dodik se nada da će u svijetu Trampa i Putina, stati na ‚pravu‘ stranu – stranu moći. On se nada uništenju i poniženju Evrope. Na Anni Lührmann je Dodik, kao mačo i neprijatelj Njemačke, želio demonstrirati svoju moć. Svojim anti-njemačkim stavom pokušava se nadovezati na osjećanja protiv Njemačke iz Drugog svjetskog rata. Pobjeda multietničkih partizana 6. aprila 1945. označila je početak multietničkog Sarajeva; napad 6. aprila 1992. označio je početak njegovog uništenja“, kaže se u članku njemačkog lista i zaključuje: „Njemačka ministrica je s pravom ukazala na krhkost Dodikove baze moći. Mnogi bosanski Srbi su siti svega i napuštaju zemlju. Međutim, ne idu ni u Mađarsku, ni u Rusiju – nego u zapadnu Evropu, uključujući i Njemačku“, zaključuje se u tekstu Ericha Rathfeldera za list Tageszeitung iz Berlina. 

Kako Dodik zamišlja budućnost RS: Nezavisna država ili dio Srbije?

„Više od decenije Milorad Dodik prijeti demontažom BiH. Bezbrojne su uvrede, kojima je napadao BiH, nazivajući je ‚državom na papiru‘, ‚vještačkom tvorevinom‘ ili  ‚monstrumom od države‘,  piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u članku pod nazivom „BiH pod pritiskom“. Autor teksta Michael Martens pojašnjava kako Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, koja je „prema međunarodnom pravu dio BiH i samo kao takva priznata", želi da RS izdvoji iz BiH ali „nije jasno da li zamišlja njenu budućnost kao nezavisnu državu ili kao dio Srbije“. 
„Ishod trenutnog sukoba odlučuje i o tome da li će bosanska država opstati. Zbog toga je ova borba za moć i vlast od značaja za cijeli zapadni Balkan – jer bi raspad BiH mogao imati posljedice na druge regionalne sukobe, posebno na Kosovo“, navodi se u članku FAZ-a.

Podsjeća se i kako je krajem 2021. Parlament RS u Banjaluci, na  Dodikovu inicijativu, usvojio odluku da se prekinu veze RS sa centralnom državom i uspostave paralelne institucije – u poreskom sistemu, pravosuđu i odbrani. SAD su početkom 2022. zbog toga uvele sankcije Dodiku i nekolicini njegovih saradnika. Dodiku su se usprotivili i pravosuđe BiH, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt (CSU), koji je proglasio Dodikove poteze nevažećim donijevši ukaz da se njihovo nepoštovanje kažnjava zatvorskim kaznama i zabranom političkog djelovanja.

"Dodik pritisnut uza zid"

Pošto je Dodik, nakon kratkotrajnog zastoja, nastavio sa secesionističkim potezima, piše dalje FAZ, nedavno je u prvostepenom sudskom postupku proglašen krivim za nepoštovanje Schmidtovih ukaza. Nakon što je ignorisao presudu, izdat je nacionalni nalog za njegovo hapšenje. Zatraženo je i raspisivanje međunarodne potjernice, ali je Interpol to odbio, piše dalje FAZ i dodaje kako je „navodno Srbija intervenisala u Dodikovu korist“ a Beograd „ubijedio Generalni sekretarijat Interpola da bi međunarodni nalog za hapšenje u Dodikovom slučaju prekršio statut Interpola, koji zabranjuje političke intervencije“.

„U suštini se sve svodi na pitanje: Može li izvršna vlast u BiH da sprovede nalog za hapšenje, koji je izdalo njeno pravosuđe? Do sada je odgovor bio: Ne!“, navodi FAZ. U članku se citiraju posmatrači, koji kažu da čak i sa novim rukovodstvom, državna policija SIPA neće uhapsiti Dodika,  jer ga čuva teško naoružana pratnja. „Ali – zar za takve slučajeve ne postoji vojna misija EUFOR Althea? Prvi komandant EUFOR-a 2004., britanski oficir David Leakey, tada je izjavio da misija ima „i sposobnost i volju“ da uhapsi osumnjičene ratne zločince, koji tada u većem broju još nisu bili izručeni UN-ovom sudu za ratne zločine“, piše FAZ.

„Da li bi vojnici EUFOR-a sada trebali ili mogli da osiguraju Dodikovo hapšenje – oko toga se mišljenja razilaze. U Sarajevu se postavlja pitanje: zašto uopšte postoji vojna misija, ako ne za djelovanje u ovakvim momentima?, kaže se u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, prenosi DW.