Svaka treća ili četvrta LGBTIQ osoba ističe da se susretala sa nekim oblikom diskriminacije. Nevladina organizacija Sarajevski otvoreni centar dosad je bila podnositelj više tužbi za diskriminaciju prema LGBTIQ osobama.

Sistemska diskriminacija i život na ivici siromaštva. Tim riječima osobe s invaliditetom bi mogle opisati svoj položaj u Bosni i Hercegovini.

Naša zemlja je 2010. ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih nacija, no u praksi nije mnogo učinjeno na zaštiti i uklanjanju diskriminacije.

Iako nema jedinstvene baze podataka o broju osoba s invaliditetom, procjenjuje se da ih u BiH ima oko 295.000. Podrška ovim osobama u nadležnosti je dva bh. entiteta, dok je u Federaciji BiH dodatno podijeljena sa deset županija.

Mnogo problema za invalide

Zakoni svrstavaju osobe s invaliditetom u tri kategorije te među njima produbljuju jaz zbog velike razlike u pravima koja ostvaruju.

- Što se tiče prava osoba s invaliditetom u BiH, ona se postupno zadnjih pogodna povećavaja. To zaista ide postupno. To ide na način da kada u vlasti nađete senzibilirane pojedince – neki se pomaci dogode. Činjenica je da ili zbog pritiska Međunarodne zajednice ili zato što se probudila svijet poslanika, dosta je u posljednje dvije godine pozitivnih zakonskih rješenja. I dalje ostaje priča da kaska obrazovanje nakon osnovne škole. Pristupačnost nije riješena kada je u pitanju pristup prometnicama i institucijama. Jesu se dogodili pomaci u visini invalidnina, ali ti pomaci nisu dostatni za život. Ostaje i problem zbrinjavanja nakon navršene 18. godine, jer uglavnom imamo nedovoljno dnevnih borava i centara. Ostaje i dalje problem zapošljavanja, ne samo u specijaliziranim socijalnim poduzećima, već u javnom sektoru i drugim privrednim subjektima, ističe predsjednica Udurge “Vedri osmijeh”, Daniela Kegelj.

Svaka treća ili četvrta LGBTIQ osoba ističe da se susretala sa nekim oblikom diskriminacije. Nevladina organizacija Sarajevski otvoreni centar dosad je bila podnositelj više tužbi za diskriminaciju prema LGBTIQ osobama.

- Istraživanje iz 2020. Koje je provela misija OSCE-a u BiH potvrđuje da je LGBT zajednica na drugom mjestu među najdikriminiranijim skupinama u BiH. Na prvom mjestu su Romi. U kontekstu ljudskih prava LGBT osoba, od 49 zemalja koje su učestvovale u istraživanju, BiH je na 22. mjestu po indeksu poštovanja LGBT osoba. U odnosu na prethodne godine položaj BiH se malo poboljšao, a to je posljedica usvajanja Akcionog plana za unaprijeđivanje ljudskih prava i sloboda LGBT osoba u BiH, kaže Amil Brković iz Sarajevskog otvorenog centra.

Država mora zaštiti sve građane

Jedan od 14 prioriteta na putu Bosne i Hercegovini ka Europskoj uniji je unaprijeđenje zaštite i inkluzije ranjivih grupa, među njima i LGBTI osoba. 

- Međunarodni pritisci svakako jesu dobri, međutim to ne bi trebao biti glavni pokretač promjena u BiH. Potrebno je da političari i političarke shvate da su ljudska prava dostupna na jednakim osnovama. Oni položaj LGBT osoba moraju poboljšati jer su to građani i građanske BiH koji uredno plaćaju poreze ovoj državi. Država im je dužna obezbijediti jednakopravnost, bez da u to uključujemo međunarodne faktore. Dobro je da je BiH potpisinica Konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Ta Konvencija je ugrađena u naš ustavni sistem, dodaje Brković.

Zakon o zabrani diskriminacije BiH utvrđuje odgovornosti i obveze zakonodavne, sudske i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i pravnih lica i pojedinaca koji vrše javna ovlaštenja da svojim djelovanjem omoguće zaštitu, promoviranje i stvaranje uslova za jednako postupanje.

H. Ž.