Piše: Antonela Marinović Musa

mostar@dnevni-list.ba

Hercegovački pčelari pamtit će 2024. godinu kao izrazito lošu, koju je, između ostalog, obilježio i određen broj gubitaka pčelinjih zajednica. 

U novu sezonu tako se ušlo s manjim brojem košnica, a iako je početak godine bio povoljan što se tiče vremenskih uvjeta, svibanj je bio hladan, možda i najhladniji u posljednjih 10 do 15 godina na području Hercegovine.

Marko Bilić, inženjer poljoprivrede te predsjednik udruge pčelara ŽZH, ističe kako su se nadali medonosnoj godini, no hladnoća u svibnju, potom vreli lipanj i srpanj, izazvali su nezadovoljstvo.

Sušno razdoblje

„Proljeće je započelo s dosta sunca, ali i padalina. Međutim, s odmakom godine, došlo je do velike suše, zbog čega su biljke ušle u fazu sušenja nadzemnog dijela, tako da nisu mogle lučiti nektar. Isti problem dogodio se i u Bosni, na planinama, gdje je također došlo do naglog zatopljenja, zbog čega su biljke u kratkom vremenu procvjetale te izgubile cvijet“, kazao je Bilić.

Tijekom ljetnog razdoblja pčele troše više vode kako bi održavale temperaturu u košnicama, a nedostatak može ozbiljno utjecati na preživljavanje. Nepovoljni uvjeti utječu na to da pčele ne mogu normalno funkcionirati, odnosno osigurati dovoljne količine meda za prezimljavanje, što je dodatan problem za pčelare.

Sudeći po ne baš sjajnoj sezoni, ne iznenađuje to što su se količine meda znatno smanjile, no unatoč tome pčelari su zadržali dosadašnje cijene od 22 do 30 KM po kilogramu. 

„Jedan dio meda dobili smo od kadulje i drače, a u Posavini od bagrema. Oni koji su ranije došli na pašu, prije kiše i hladnoće, uspjeli su dobiti solidne količine, no kad bismo sve zbrojili, ne može se dobiti jedno normalno vrcanje poput onog kada je dobra godina“, pojasnio je Bilić.

Projekti i poticaji

Nadalje je naveo da Udruga pčelara ŽZH koja uključuje općine i gradove: Ljubuški, Grude, Široki Brijeg i Posušje broji preko 200 pčelara. Udruga pčelara „Kadulja“ Ljubuški ima, pak, oko 80 aktivnih članova, ujedno je jedna od najstarijih pčelarskih udruga na području FBiH.

„Ako, primjerice, gledamo statistiku po pojedinim selima, samo u Lisicama od 120 domaćinstava, preko 20 je onih koji se intenzivno bave pčelarstvom. Ako me pitate može li se živjeti od pčelarstva, onda mogu kazati da isključivo od ovog posla mogu živjeti oni koji imaju veći broj košnica, odnosno time se bave na veliko. Imamo od 4 do 7 pčelara u Ljubuškom kojima je to primaran posao, dok je drugima dodatan posao i hobi uz koji mogu povećati primanja. Raduje nas to što se svake godine povećava broj mladih koji se žele baviti pčelarstvom. Doduše, nije velik broj, no barem troje pčelara registriramo svake godine u našoj udruzi“, rekao je Bilić, naglasivši kako organiziraju božićni sajam gdje se mogu kušati njihovi proizvodi, također rade i na projektima za nabavku opreme. Tu su i županijski poticaji, kao i federalni, na koji se mogu prijaviti registrirani pčelari koji posjeduju minimalno 30 košnica.

Uvozni med - problem bez rješenja

Takvi podaci su ohrabrujući, no ipak pčelari i dalje ne uspijevaju naći konkretno rješenje problema kada je u pitanju uvozni med, koji je iz godine u godinu sve češći na policama trgovina. Zbog toga se kupci pozivaju da kupuju med od provjerenih pčelara, koji zasigurno neće ponuditi loš proizvod. Nešto veća potražnja je tijekom ljetne turističke sezone, pa se može kazati da domaći med ipak može preživjeti navalu jeftinog uvoza.

Još jedan rizik za pčelare predstavljaju i požari koji su, nažalost, česti tijekom ljeta. Budući da pčelari većinom smjeste košnice podalje od svojih kuća, samim time opasnost je veća, u slučaju da dođe do ugroze pčelinjaka.

 „U slučaju da primijetite požar u blizini pčelinjaka, molimo vas da pozovete vatrogasce i obavijestite pčelare, kako ne bi došlo do uništavanja košnica. Jedino pravovremenom intervencijom možemo spriječiti katastrofu, ali i pokazati empatiju prema pčelarima koji se tijekom cijele godine brinu oko pčelinjih zajednica“, zaključio je Bilić.