Dnevni.ba - PRELOADER

Medijalna godišnja bruto zarada u BiH iznosila 20.622 marke

18 Lip 2024


Medijalna godišnja bruto zarada u BiH iznosila 20.622 marke
Istraživanje o strukturi zarada

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je izbacila podatke o strukturu zarada u našoj zemlji za 2022. godinu prema kojoj je prosječna godišnja zarada u BiH iznosila je 24.079 maraka, odnosno 11,8 maraka po satu. Muškarci su u 2022. u prosjeku zaradili 24.579 maraka, a žene 23.485 maraka.

Zanimljivo, napokon su izbacili kakve, takve podatke o medijalnoj zaradi koja je nemjerljivo bolji podatak za mjerenje standarda žitelja od prosječnih zarada. Tako je medijana godišnje zarade iznosila je 20.622 marke, što predstavlja 85,6 posto prosječne godišnje zarade. 

- Polovina od ukupnog broja zaposlenih je ostvarila godišnju zaradu manju od 20.622 marke, dok je druga polovina zaposlenih zaradila više od tog iznosa. Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 3,6 posto, stoji u priopćenju.

Zanimanja

Najviša prosječna godišnja zarada ostvarena je u sektoru Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (36.544 maraka), što je za 51,8 posto više od ukupne prosječne godišnje zarade, dok je najniža prosječna zarada ostvarena u sektoru Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (16.622 maraka), što je za 31,0 posto manje od ukupnog prosjeka. 

Medijana godišnje zarade iznosila je 20.622 marke, što je za 14,4 posto manje od prosječne godišnje zarade. Najveća razlika između medijane godišnje zarade i prosječne godišnje zarade zabilježena je u sektoru Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (medijana je 14.922 maraka, a prosječna zarada je 21.179 maraka) u kojem je medijana za 29,5 posto manja od prosječne godišnje zarade, a zatim u sektoru Umjetnost, zabava i rekreacija (medijana je 14.033 maraka, a prosječna zarada je 18.049 maraka), gdje je medijana godišnje zarade manja od prosječne godišnje zarade za 22,2 posto. Najmanja razlika zabilježena je u djelatnosti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, gdje je medijana zarade iznosila 35.548 maraka, što je za svega 2,7 posto manje od prosječne godišnje zarade i u sektoru Obrazovanje u kojem je medijana godišnje zarade bila manja od prosječne godišnje zarade za 5,2 posto.

- Prosječna godišnja zarada u javnom sektoru iznosila je 30.114 maraka, dok je u privatnom sektoru iznosila 19.672 marke, odnosno manje za 34,7 posto od javnog sektora. Medijana godišnje zarade u javnom sektoru je iznosila 27.389 maraka, dok je u privatnom sektoru iznosila 15.607 maraka, odnosno za 43,0 posto manje od javnog sektora, stoji u objavi Agencije za statistiku BiH. 

Struktura zarada 1

Struktura zarada 2

Struktura zarada 3

Obrazovanje i zarade

Promatrajući zarade prema grupama zanimanja, najvišu prosječnu godišnju zaradu, za 64,1 posto veću od ukupnog prosjeka, ostvarili su Rukovoditelji i menadžeri (39.507 maraka). Zatim slijede Stručnjaci (34.949 maraka) i Tehničari i druga stručna zanimanja (25.238 maraka). Zaposleni iz grupe Jednostavnih zanimanja, kao i Zanimanja za neindustrijski način rada, ostvarili su najnižu prosječnu godišnju zaradu od 16.141 maraka, odnosno 16.124 maraka. 

Najvišu prosječnu godišnju zaradu, u iznosu od 42.344 marke, ostvarili su zaposleni sa visokim obrazovanjem, magistri ili doktori znanosti. Zaposleni bez obrazovanja, sa nepotpunom osnovnom školom ili sa osnovnim obrazovanjem ostvarili su najnižu prosječnu godišnju zaradu, svega 15.904 maraka, što predstavlja 37,6 posto od prosječne zarade zaposlenih sa najvišim stupnjem obrazovanja. Zaposleni sa završenom srednjom školom i specijalizacijom nakon srednje zaradili su, u prosjeku, 46,4 posto od prosječne zarade zaposlenih sa najvišim stupnjem obrazovanja. Prosječna zarada zaposlenih sa završenim studijama u trajanju od pet ili šest, specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama bila je za 75,9 posto veća od ukupnog prosjeka. 

Također, iznad ukupnog prosjeka, za 33,8 posto, bila je i prosječna zarada zaposlenih sa završenom višom školom i studijama u trajanju od  tri ili četiri (uključujući 4,5 godine). Prosječna zarada zaposlenih bez obrazovanja, sa nepotpunom osnovnom školom ili sa osnovnim obrazovanjem bila je za 33,9 posto manja od ukupnog prosjeka.

Prosječan broj plaćenih sati rada za listopad 2022. iznosio je 167. Muškarci su u prosjeku radili 168 sati rada, dok su žene u prosjeku radile 166 sati. 

U listopadu 2022. prosječna zarada po satu iznosila je 11,8 maraka. Prosječna zarada po satu za muškarce u istom mjesecu iznosila je 12,0 maraka, a 11,6 maraka za žene. Za isto razdoblje medijana zarade po satu je iznosila 10,1 maraka, dok je medijana zarade po satu za muškarce iznosila 10,2 maraka i 10,0 za žene. 

BIH


HOĆEMO LI IKADA DOČEKATI MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE U KOJEM ĆE BH. UČENICI BITI BAREM PROSJEČNI?

Potpuni kolaps obrazovanja, a samim time i države

Piše: Dragan Bradvica dragan@dnevni-list.ba Ovih dana, ali uostalom kao i svake godine svjedoči...

1 h 25 min

Počela isplata jednokratne pomoći umirovljenicima, iznos više nego sramotan

U ponedjeljak je u Federaciji BiH počela isplata jednokratne pomoći umirovljenicima. Vlada Federa...

1 h 29 min

ZEMLJA JE U DUBOKOJ KRIZI

Murphy: S ovakvim ponašanjem političara, BiH u EU neće još desetljećima

Nastave li se političari u BiH ponašati kao do sada, zemlji će trebati desetljeća da posta...

1 h 40 min