Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u četvrtak je započela dvodnevna međunarodna znanstvena konferencija “Identiteti – Kulture – Jezici”, posvećena 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva, a koja se održava u sklopu službenog programa obilježavanja ove velike obljetnice.

Među brojnim sudionicima, uzvanicima i gostima na svečanosti otvorenja bili su nazočni i Predrag Čović, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke Županije, Marko Babić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru, Zoran Tomić, rektor SUM-a, Miroslav Landeka, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak, Mladen Bevanda, predsjednik HAZU-a BiH, Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar, Ivan Buntić, načelnik Općine Tomislavgrad.

Prigodne riječi na početku uputio je dekan Filozofskoga fakulteta prof. dr. sc. Dražen Barbarić koji se, između ostaloga, prisjetio proslave 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva upravo u Mostaru koja se održala pod pokroviteljstvom tadašnjega gradonačelnika Smail-age Ćemalovića. Također, podsjetio je na velebnu proslavu1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u Sarajevu koja je trajala tri dana i čiji je nositelj bio HKD Napredak, a u koju su također bile uključene tadašnje vlasti i predstavnici sva tri naroda.

Konferencija je organizirana u suradnji s Maticom hrvatskom i Družbom “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Među izlagačima se istaknuo povjesničar Mario Jareb koji će sutra u svom izlaganju govoriti o spomen-obilježjima postavljenima 1925. godine povodom tisućite obljetnice.

– Govorit ću o dijelu mog projekta kojeg radim u Družbi ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’ o memorijalizaciji svih spomen obilježja, od Zemuna do Kotora i Budve, a koja su danas već postala sama po sebi jedna povijesna baština – rekao je.

Jareb je istaknuo kako poruka koju nose spomen-obilježja iz 1925. godine i danas ima snažno značenje. “Još nas ima, još smo tu nakon tisuću godina”, citirao je natpise s pojedinih spomenika, dodajući kako su Hrvati tada, predvođeni kulturnim ustanovama, jasno pokazali da postoje i da imaju identitet.

Mislav Grgić, veliki meštar Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, istaknuo je kako je ova organizacija sudjelovala i u obilježavanju tisućite obljetnice 1925. godine.

– Naši prazmajevi postavili su spomen-obilježja diljem hrvatskih zemalja. Danas, sto godina kasnije, nastavljamo tradiciju sa 61 projektom u 2025. godini – rekao je Grgić, dodavši kako je ovo “generacijski jedinstvena svehrvatska obljetnica”. Naglasio je i važnost popularizacije lika kralja Tomislava.

– Naši učenici uče o tome kroz školsku literaturu i znaju tko je bio kralj Tomislav, najvažnija povijesna ličnost Hrvatskog Kraljevstva i prvi hrvatski kralj, čija se krunidba, prema svim dostupnim povijesnim izvorima, dogodila oko 925. godine. Popularizacija njegove uloge iznimno je važna, a dovoljno je pogledati broj ulica, trgova i parkova koji nose njegovo ime diljem hrvatskih krajeva. Taj broj nadilazi bilo kojeg drugog lika – istaknuo je Grgić.

Mostar kao ishodište ideje o proslavi Hrvatskog Kraljevstva

Jedan od plenarnih izlagača Damir Zorić osvrnuo se na Mostar kao ishodište ideje o proslavi Hrvatskog Kraljevstva još 1899. godine.

– U mostarskim novinama ‘Osvit’ građani su predložili proslavu tisućite obljetnice. Tako je sve krenulo, odavde iz Mostara – podvukao je Zorić, dodavši da identitet nije samo stvar historiografije, već i umjetnosti, kulture sjećanja i osobne volje.

Prema Zoriću, identitet se temelji na dvije ključne sastavnice – volji da se s nečim poistovjetimo i povijesnim činjenicama koje tu volju podupiru. Upozorio je da postoje skupine “koje imaju veliku volju, a malo znanja”, zbog čega je važno vratiti u javnost one činjenice i autore koji su kroz povijest bili zanemareni. Spomenuo je i tridesetak autora iz 19. stoljeća, osobito iz BiH, koji su napisali značajna djela, a danas su, kako kaže, potpuno “out”.

Važnost uključivanja fakulteta u obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

Predsjednik organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije i prodekan za znanost Filozofskog fakulteta SUM Marko Odak naglasio je važnost uključivanja fakulteta u obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, ističući kako su se ovom velikom jubileju pridružile vodeće kulturne i znanstvene institucije iz Hrvatske i BiH.

Podsjetio je i da je inicijativa za proglašenje 2025. godine godinom Hrvatskoga Kraljevstva potekla upravo od Matice hrvatske i Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a nakon njihova prijedloga Hrvatski sabor tu je odluku donio jednoglasno. Istaknuo je da je njihova konferencija uvrštena u službeni program obilježavanja, naglasivši kako je organizacija ovakvih događanja i promišljanje identiteta sastavni dio misije Filozofskog fakulteta. 

Svečano otvorenje Konferencije obogaćeno je raznolikim kulturno-umjetničkim programom. Tom je prilikom predstavljeno posebno izdanje časopisa Hrvatska revija, pod uredničkim vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Polić Bobić, naslovljeno „1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva u Hrvatskoj reviji“ te otvorena izložba „Duvanjsko polje – kraljevsko prijestolje: suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava“, autora o. Zvonka Martića koja je već predstavljena u Etnografskome muzeju u Zagrebu. Kulturni dio programa upotpunio je i nastup klape „Drača“ s izvedbama posvećenima kralju Tomislavu koje je za ovu prigodu skladao maestro don Dragan Filipović.

Drugi dan Konferencije bit će posvećen znanstvenim izlaganjima. U sklopu Konferencije bit će 26 izlaganja, a plenarni dio okupit će istaknute hrvatske znanstvenike s različitih područja: prof. dr. sc. Mislava Grgića, dr. sc. Marija Jareba, prof. dr. sc. Damira Zorića, prof. dr. sc. Marka Tadića, prof. dr. sc. Antu Uglešića i prof. dr. sc. Željka Bartulovića koji će rasvijetliti kršćanske, povijesne, jezične, kulturne, pravne i političke aspekte hrvatske kraljevske baštine.