Milanović: Hrvatski Ustav ostavlja malo prostora za obavezni vojni rok
Zoran Milanović
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas u Zagrebu da se o vraćanju obaveznog vojnog roka treba dugo i ozbiljno razgovarati na najvišem nivou, a ne na nivou debatnih klubova.
"U Hrvatskoj se priča već mjesecima o obaveznom vojnom roku, mada hrvatski Ustav za to ostavlja vrlo malo prostora", rekao je Milanović na promociji polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman".
Ministar odbrane Ivan Anušić iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) već je nekoliko puta najavio vraćanje obaveznog vojnog roka za mladiće starije od 18 godina i to od početka iduće godine. On je nedavno izjavio da se detalji još dogovaraju i da se čeka politička procedura, javlja FENA.
Milanović je podsjetio da je obavezno služenje vojnog roka ukinuto zbog toga što se mali broj opredjeljivao za vojničko služenje vojnog roka, a svi su birali civilno služenje.
"Sada kada se dosta o tome govori, treba biti razuman i odgovoran”, dodao je hrvatski predsjednik.
On je upitao ima li Hrvatska za to uopšte mogućnosti i ukazao da je to tema za razgovor na najvišem i najodgovornijem državnom nivou.
"I ako možemo, kako? Imamo li dovoljno vojnika, imamo li dovoljno podoficira i gdje će ti ljudi otići kada dođu vojnici na nekoliko mjeseci da se osposobe. To su pitanja na koja treba dati jasne odgovore i onda donijeti odluku", naglasio je Milanović koji je juče najavio da će se kandidovati za drugi petogodišnji predsjednički mandat.
On je istakao da se odluka o obaveznom služenju vojnog roka može donijeti "samo na najvišim i ustavnim tijelima koja su za to predviđena, a ne unutar nekakvih debatnih klubova", prenijela je u saopštenju njegova pres služba.
Milanović je podsjetio da Hrvatska od 2008. godine ima profesionalnu vojsku, uz mali broj onih koji se prijavljuju za dobrovoljno vojno osposobljavanje. Prema njegovim riječima, Hrvatskoj nedostaje oko 2.500 podoficira i između 1.500 i 2.000 vojnika.
On je ocijenio da je današnje vrijeme najopasnije od Kubanske krize iz 1962. koja je, kako je rekao, trajala 13 dana, a ova traje 23 mjeseca, aludirajući na rat u Ukrajini.
Milanović je ponovio da hrvatska vojska i politika moraju da vode računa prvenstveno o hrvatskim interesima i bezbjednosti, svjesni da su dužni da budu lojalni prema svojim saveznicima i da budu dio tog kluba demokratija.
On je, međutim, dodao da to isto znači "ne biti u poziciji da se odgovara za tuđe odluke i tuđe poteze koji mogu biti dalekosežni i opasni".