Milijunska dijaspora, a desetine tisuća birača. To je slika ovogodišnjeg odziva bh. državljana iz inozemstva za glasanje na Općim izborima u listopadu ove godine.

Za glasanje iz inozemstva se prijavilo njih oko 60.000, što je 10.000 manje u odnosu na četiri godine ranije, piše Radio Slobodna Europa. Zašto sve manje bh. državljana koristi pravo glasa?

Sugovornici Radija Slobodna Europa koji godinama žive u inozemstvu kao glavne razloge za neprijavljivanje navode gubitak interesa za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje domaćom politikom, ali i nedovoljnu informiranost o samom procesu registracije.

Među njima je i Katarina koja u Njemačkoj živi 10 godina. Kaže kako ne zna da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za listopad. -Ja sam i 'napustila' BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih, uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje, ističe ona. Upravo je iz Njemačke, u kojoj živi najveći broj bh. državljana u dijaspori, do isteka roka za registraciju 21. srpnja stiglo najviše prijava – oko 11.000. To predstavlja, prema procjenama, oko 4,4 posto onih koji u toj zemlji imaju pasoš Bosne i Hercegovine.

Nakon Njemačke, slijede Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijavljenih birača. Najmanje bh. državljana za glasanje se prijavilo u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji - između 150 i 300. Zvaničan podatak o tome koliko državljana Bosne i Hercegovine s pravom glasa živi u inozemstvu ne postoji. Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 milijuna osoba porijeklom iz BiH.

Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH? 

Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. listopada.

-Nisam se registrirala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresirana za politiku u BiH, kaže ona. Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti.

-Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio, ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina. U Austriji i Češkoj zakon ne dozvoljava dvojno državljanstvo.

No, kako kaže Sanela, koja u Beču živi 27 godina, i da ima tu mogućnost, ne bi je iskoristila.

-S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da 'krojim drugima kapu', kaže ova 51-godišnjakinja. Za razliku od nje, Hadis bi to pravo, da može, iskoristio u Češkoj.

-Ja bih vrlo rado glasao u Bosni i Hercegovini, ali u Češkoj ne mogu imati dva državljanstva. Imam samo češko, pa sam se morao odreći bh. državljanstva, kaže on.

Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresiranih

Sam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Središnjeg izbornog povjerenstva. U prijavi navode opciju glasanja - putem pošte ili u veleposlanstvima i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje.

-Sada smo u fazi provjera. Za oko 36 tisuća su izvršene provjere i oni ispunjavaju uvjete za glasanje iz inozemstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH, kaže za Radio Slobodna Europa član SIP-a Ahmet Šantić. Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registriranih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari - nezainteresiranost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života.

-Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata. Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima, kaže Šehić.

Šta će se birati na izborima?

Na izborima će 3,4 milijuna osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamentu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske. Pored toga, birači u RS-u će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH zastupnike u 10 županijskih skupština. Novina na ovogodišnjim Općim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces.

Za taj posao, vrijedan 38 milijuna eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic. Prema podacima SIP-a BiH, za Opće izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata. Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine, navodi RSE.