Piše: D. Lukić

mostar@dnevni-list.ba

Iako se o zakonskom povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH 'raspravlja' godinama, zaposlenici u privatnom sektoru su primorani čekati bolje dane sve dok se 'trojka' i SDA politički ne obračunaju oko pozicije šefa federalne porezne uprave.

A to se dogodilo prošli tjedan. Šerif Isović je već bivši, a samo se čeka i službena potvrda kako je Muhamed Hasanović novi ravnatelj. On je trenutno zamjenik ministra financija BiH, kadar je SDP-a, a očekuje se kako će dobiti političku podršku za preuzimanje nove funkcije.

Fiskalizacija u realnom vremenu 

Vlada FBiH je davno obećala radnicima da će povećati minimalac na 1.000 maraka, ali dosada se po tom pitanju ništa nije dogodilo i ogroman broj zaposlenih, mahom u privatnom sektoru, izložen je izrabljivanju od strane poslodavaca bez mogućnosti ostvarivanja normalnog života.

Plan Vlade FBiH je da uz povećanje minimalne plaće provede i novi način fiskalizacije, odnosno da se fiskalizacija odvija u realnom vremenu. Jasno, vladajući političari boje se da bi smanjenje stope doprinosa i poreza na dohodak, te povećanje minimalne plaće na 1.000 maraka (što je za četveročlanu obitelj u BiH dovoljno za 10 dana života), dovelo do smanjenja prihoda za različite nivoe vlasti i van proračunske fondove, kao što su fond zdravstvenog osiguranja i zavod za zapošljavanje.

Ukratko, boje se da ne prepilaju granu na kojoj sjede, jer državni aparat živi izvlačeći novac od privatnog sektora, u kojem pak zaposlenici nemaju skoro pa nikakva radna prava.

Država previše uzima od poslodavaca, poslodavci previše uzimaju od svojih radnika, radnik nema nikakvu zaštitu i prisiljen je sreću potražiti izvan granica BiH. To je sukus cijele priče i problem koji dosada nije uspjela riješiti nijedna vlada, bez obzir tko sjedio u njoj.

Čekanje realizacije obećanja

Kumulativno opterećenje bruto doprinosa u FBiH iznosi visokih 41,5 posto. U usporedbi s drugim državama ovaj postotak je među najvišima, što stavlja veliki teret na poslodavce.

Odavno je postignuta suglasnost da ovaj postotak treba smanjiti, a plan je da se proširi osnovica za oporezivanje, dok se istovremeno smanji stopa doprinosa, te provede fiskalizacija u realnom vremenu.

Upravo taj proces fiskalizacije čeka novog direktora Porezne uprave. To će mu biti prvi veliki zadatak. Ali, pitanje je kada će se to dogoditi? Radnici su na čekanju. SDP je svoju kampanju uoči prošlih općih izbora bazirao upravo na pravima radničke klase, nebrojeno puta su ponovili da će povećati minimalnu plaću. Kada je oformljena nova Vlada FBiH čak su postavljeni konkretni rokovi kada će radnici dočekati veći minimalac, ali svi su ti rokovi davno istekli i danas malo tko vjeruje da će vlada Nermina Nikšića uopće uspjeti ispuniti davno dano obećanje.

Ako se nekim čudom i dogodi da se u skoroj budućnost izmjene fiskalni zakoni, njihova primjena posve sigurno neće moći početi prije iduće godine, ako i tada. To će biti već treća godina mandata aktualne Vlade FBiH… Hoće li radnici opet biti prevareni?