Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Ne stišavaju se reakcije nakon što je Vlada Federacije BiH donijela odluku o povećanju minimalne plaće od 619 KM na 1.000 KM. Mnogi poslodavci i ekonomski analitičari poručili su kako će povećanje minimalne plaće, pa tako i doprinosa koji se na istu moraju platiti, dovesti do otpuštanja radnika, ali i zatvaranja manjih poduzeća s manjim brojem zaposlenih.

Nedvojbeno je kako će povećanje 'minimalca' mnoga manja poduzeća, a koja ionako posluju s poteškoćama, biti dodatni udar, dok sindikati ističu kako je to korak ka boljem životu radnika. Međutim, treba biti fer i priznati kako je minimalna plaća od 619 KM uistinu sramotno mali iznos od kojeg se jedva može i preživljavati.

Uzimajući u obzir kako sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u BiH iznosi 3.107 KM - tu prestaje sva priča koliko je ponižavajući iznos minimalca od 619 KM.

Rad za nekoliko stotina KM

Federalni premijer Nermin Nikšić ovog tjedna iznio je neke od službenih podataka koji ćemo u ovom tekstu koristiti kako bi vidjeli kako i koliko žitelja u Federaciji BiH živi u siromaštvu ili na njegovom samom rubu. U FBiH, a što su podaci koje je federalni premijer predočio novinarima na konferenciji za medije u Sarajevu, u 2023. godini ostvareno 55,7 milijardi dobiti od čega je oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru što je u posljednje tri godine rast od 40%.

U isto to vrijeme minimalna plaća rasla je 14%.

"Ispod minimalca od 619 KM i minimalac u tom iznosu, bar tako je prijavljeno po službenim podacima Porezne uprave, isplaćuje se 12.313 radnika u FBiH. Od 620 KM do 700 KM prijavljen je najveći broj radnika u FBiH – 93.989, dok je na prijavljenoj plaći od 700 KM do 799 KM je 35.725 radnika, a od 800 KM do 999 KM je 45.653 radnika", iznio je Nikšić podatke koji pokazuju razinu (ne)kvalitete života žitelja FBiH.

Naime, prema ovome čak 142.027 zaposlenih u Federaciji živi od plaće manje od 800 KM, manje od 400 eura. Ukoliko se osvrnemo na podatak Federalnog zavoda za statitiku, prema kojem je 31. listopada 2024. godine u F BiH registrirano 551.839 zaposlenih osoba, čak 25,74% (četvrtina) ima primanja, slobodno se može kazati, ispod ljudskog dostojanstva. No, u kakvom su nezavidnom položaju uopće najveći broj naših sugrađana govore i statistički podaci Federlnog zavoda MIO: Najniža mirovina isplaćena za prosinac 2024. godine je 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša, o kojoj velika većina može samo sanjati je 2.867,65 KM. Od ukupno 455.900 umirovljenika u FBiH, čak 412.492 umirovljenika prima prosječno 610 KM mjesečno. Nevjerojatne su ove brojke koje daju prikaz teškog života prosječnog žitelja u Federaciji - grubom procjenom može se kazati da više od pola milijuna ljudi u FBiH žive na 'minimalcu'. Može li se ova činjenica, u kakvim uvjetima i bijedi im živi stanovništvo, smatrati postignućem svih dosadašnjih vlasti?

Ukoliko uzmemo u obzir iznos već spomenute sindikalne košarice, dolazimo do računice da običan radnik s dosadašnjom minimalnom plaćom može priuštiti tek SAMO JEDAN TJEDAN potrebnog potrošačkog života, dok je ostatak mjeseca puko preživljavanje i krpanje kraja s krajem. O životu umirovljenika i njihovim potrebama da i ne govorimo.

Milijuni dobiti, a direktori na minimalcu 

Ovdje se pojavljuje i jedan vrlo prisutan "fenomen" ne samo u Federaciji već i u cijeloj BiH, kada mnoga profitabilna poduzeća, u milijunskim i više desetina milijuna profita, a u namjeri da što manje isplati doprinosa, a što će dugoročno na svojoj koži i mirovinama osjetiti i njihovi zaposlenici kada dođe vrijeme za umirovljenje - većinu radnika osigurava na 'minimalac'.

Ovo je javna tajna, a na koju se osvrnuo i federalni premijer. On je predočio podatke na kolike iznose su prijavljene plaće zaposlenih u poduzećima koja ostvaruju dobiti u milijunima i desetinama milijuna.

“Svi ti poslodavci koji danas o tome razmišljaju, o smanjenju doprinosa, uvjeravali su nas da im omogućimo isplatu 400 KM radnicima kako bi podržali radnike i predlagali nam da na to isplate porez 10 posto. Mi smo kažemo ne trebamo porez, evo 2.500 KM prvih šest mjeseci, a malo više od 2.750 KM za sljedećih šest mjeseci, samo isplatite. Već sam rekao koliko ih je to ispoštovalo i koliko im je savjest proradila. Da pričamo o tome da sad opet smanjimo doprinose na minimalnu plaću radnicima? Šta ćemo s ovim drugim doprinosima? Onaj poslodavac koji pošteno i fer plaća svoje radnike i ne daje u koverti, bio bi kažnjen. Vrlo rado ću sa svim tim poslodavcima otvoriti raspravu”, kazao je Nikšić.

Potom je pročitao listu top 50-ak poslodavaca u Federaciji, njihovu dobit i prijavljene plaće direktora. “Imamo tvrtku koja ima 75 milijuna dobiti, direktor je prijavljen na 651 KM; 15,9 milijuna dobiti, direktor prima 722 KM; 15,3 milijuna KM dobiti, direktor 834 KM plaće. To su vam ovi što prosvjeduju. Dalje, 14,5 milijuna dobit – 930 KM plaća direktoru. Razumijete li o kojim brojkama govorimo? Ima i ovi ‘normalnih, 51 milijun dobiti, 2.120 KM plaća direktora. Ljudi, ovo nije sračunato ni protiv koga, nego da pomognemo radnicima. Dosta je varanja, dosta je koverti, dosta je ‘dam ti, pa mi onda vratiš’. Ljudi moji, hoćemo li se boriti protiv toga? Evo, mi hoćemo”, zaključio je Nikšić.

Kome idu novci od povećanja 'minimalca'

Nikšić je kazao kako "glasni dio poslodavaca i njihovih analitičara, izuzev problematiziranja iznosa plaće, vrlo rijetko su ukazivali na konkretne brojeve, izuzev paušalnih procjena o ugrožavanju 130.000 radnih mjesta te tvrdnji o nekih, dodatnih 860 milijuna KM koji bi se trebali sliti u proračun FBiH".

"Potpuna je neistina da će poslodavci u proračun uplatiti dodatnih 860 milijuna. Istina je kako će na bazi podataka i procjene Federalne porezne uprave, prema podacima o ostvarenju prihoda za prethodnu godinu, po osnovu doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, poslodavci uplatiti oko 468 milijuna KM. Od toga će za Fond MIO biti uplaćeno 256 milijuna KM, za zdravstveno osiguranje 173 milijuna KM, od čega će 20-ak milijuna biti Fond solidarnosti, a ostalo je prihod županijskih zavoda zdravstvenog osiguranja, dakle oko 168 milijuna KM, te 22 milijuna KM od osiguranja za zaposlene koje idu zavodima za zapošljavanje. Posebno želim naglasiti da će ovom odlukom, po osnovu poreza na dogodak, dodatni prihodi nižih razina vlasti, županija, općina i gradova, dobiti prihod 76,809 milijuna KM. Sredstva o kojima ovdje govorimo, a koja su sredstva MIO-a, a koji će doći u proračun Federacije, ali se ne mogu ni za što drugo koristiti izuzev za mirovine", pojasnio je. Nikšić je rekao kako je Vlada nastojala osigurati podršku i pomoć radnicima u osiguranju boljeg životnog standarda, ali i "pružajući ruku poslodavcima".

Većina poslodavaca nije željela isplatiti neoporezivih 400 KM za svoje radnike 

"Slobodno mogu kazati da je veliki broj poslodavaca, a ovdje izuzimam časne izuzetke, pokazao potpuno odsustvo želje za iskorištavanjem mogućnosti neoporezive isplate više od 400 KM za svoje radnike, odnosno, za prvih 6 mjeseci. Podaci su neumoljivi: Za posljednjih šest mjeseci, od moguće 1,5 milijarde KM pomoći, koliko su poslodavci mogli neoporezivo isplatiti svojim radnicima - isplatili su 144 milijuna KM, što je oko 9,6% mogućnosti. Smiješnim smatram opravdanje kako nisu koristili mogućnost isplate neoporezivog dijela zbog činjenice da je Uredbom bila predviđena 'zabrana diskriminacije radnika'. Po Zakonu o radu, koji je donesen u prethodnom periodu donesen po volji poslodavaca i uz velike prosvjede sindikata, radnici su pretvoreni u suvremene robove i siguran sam da nijedan poslodavac na ugovor o radu nema nekog neradnika. Puno je veći problem riješiti se neradnika u javnim poduzećima, koji su 2/3 isplatile ovu pomoć, dok su privatni poslodavci isplatili oko 1/3 od tog iznosa.