Mještani sela Kuti, petnaestak kilometara sjeverno od Mostara, od prošle sedmice drže straže na seoskom putu i svojim tijelima brane prolazak teških mašina preduzeća ”Majdan Kuti” koje namjerava otvoriti kamenolom u njihovom selu i vršiti eksploataciju narednih 21 godinu. Mještani tvrde da bi otvaranje kamenoloma u blizini njihovih kuća dovelo do ekološke katastrofe i da bi se svi morali iseliti. Zbog toga su krenuli u borbu da ne dopuste otvaranje kamenoloma. Oni navode i da je preduzeće ”Majdan Kuti” potrebne koncesije i dozvole dobilo na ilegalan način. Sumnjaju u koruptivne radnje i prevare, jer je u pitanju posao težak milionima maraka.

Mještani ističu da je od nekolicine njih prije dvadesetak godina traženo da daju saglasnost  da se tu iskopa nešto kamena i pržine za izgradnju Starog mosta. Kako je svima bilo važno da se što prije obnovi porušeni simbol grada, niko nije imao ništa protiv. Međutim, niko od njih nije ni znao, ni slutio da se njihovi potpisi uzimaju za kamenolom i vađenje 680. 000 kubika kamena.

Dvadeset godina nakon toga nije se dešavalo ništa, da bi 21. avgusta 2021. godine u selo ušle teške mašine i kamioni. Tek tada mještani saznaju da koncesionar „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mostar ima dozvolu za eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka na period od 21 godinu na lokaciji ”Zukulja”u Kutima koju je izdala Vlada Hercegovačko–neretvanskog kantona kao koncesor 2015. godine ovom privrednom društvu, piše topportal.info.

Aner Omanović kaže da mještani drže cestu u blokadi, jer preduzeće ”Majdan –Kuti” počinje sa radovima bez potrebnih dozvola.

”Prije mjesec dana počinju sa radovima velikog obima, mi pozivamo inspekciju koja je utvrdila da izvode radove bez potrebnih dozvola. Uništili su nam most i lokalni put, pa je doneseno rješenje da mašine preko pet tona ne mogu prolaziti. Mi smo sami preko svojih njiva uradili put, sami smo uradili i most. Mi se protivimo otvaranju kamenoloma, već je utvrđeno da rade mimo zakona, većina dozvola im je istekla, ali oni bez obzira na to rade. Oni su u prošloj sedmici pokušali nasilno proći, iako je rudarska inspekcija zabranila radove. Čak rade u minskom polju, izlažu opasnosti živote svojih radnika, ali i svih nas. Mi ovdje obrađujemo zemlju, držimo pčelinjake, na sve to možemo zaboraviti”, kaže Omanović.

On ističe da namjerava živjeti u svom selu. ”Da li je nečiji interes od 50 ili 100 miliona maraka zarade važniji državi od života ljudi i naše egzistencije vidjećemo”, dodaje Omanović.

Ibro Omanović navodi da mještani nisu protiv prosperiteta, ali da bi kamenolom uticao na njihovo zdravlje i opstanak.

”Mi nismo protiv prosperiteta, ali to bi uticalo na naše zdravlje. Da se na ovako malom prostoru eksploatira 700. 000 tona kamena potrebno je hiljade tona eksploziva mjesečno”, kaže Ibro Omanović.

Drago Lozo čija kuća se nalazi u neposrednoj blizini lokacije gdje je predviđen kamenolom, kaže da je apsolutno neprihvatljivo da se na dvjesta metara od kuće otvara kamenolom. ”Sve bi nam uništili. Ovdje sam se rodio, odrastao. Ovdje smo od 1867. i izgradnjom kamenoloma sve bi nam uništili. Ovdje više ne bi bilo života. Imali smo dva sastanka mještana i svi smo složni da to ne može ovdje biti”, priča Drago Lazo.

Mještani od avgusta, zajedničkim snagama  pokušavaju sve zaustaviti i kreću u istragu cijelog slučaja. Angažovali su i advokatsku kancelariju da im pomogne u borbi i preko inspekcije zaustavljaju radove.  Jako su uznemireni i tvrde da je prekršeno više zakona, ali i da su mnogi dokumenti do kojih su došli pribavljeni na osnovu lažnih informacija. Jedan od njih je i dokumentacija za okolinsku dozvolu koju je uradilo preduzeće ”PIGIP”  iz Sarajeva, a u kojoj se navodi da  ”u zoni ležišta nema vode i vodotoka, građevinskih objekata za stanovanje, tako da budućom eksploatacijom neće biti ugrožen okoliš”, što nije tačno. Navedeno je i da na 700 metara od kamenoloma nema kuća, što nije istina, jer se kuće nalaze već na dvjesta metara udaljenosti. Na osnovu te studije Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva, ”Majdanu –Kuti” 2008. godine odobrilo je  u  cilju ispitivanja svojstva sirovine na toj lokaciji iskop 400 m3.

”Da apsurd bude veći, nemaju nikakav dokument da je bila ili održana usmena rasprava, pa su nekoj firmi iz Tuzle dali da dopuni studiju uticaja na okolinu. Kako ništa nisu radili, a sva rješenja, osim okolinske koja vrijedi pet godina, vrijede maksimalno godinu dana, oni opet pokreću zahtjev za izdavanje dozvola. Za izdavanje nove okolinske dozvole, koju im priprema preduzeće Tehnozaštita iz Mostara, prilažu staru urbanističku, obavještenje o javnoj raspravi stavljaju na internet koji ne koristi pola mještama. Okolinsku dozvolu dobijaju  23. decembra 2020. Kako im je ostalo da dobiju još dvije dozvole, eksploatacionu i rudarsku, mi smo preko advokata tražili da budemo stranka u postupku i dobili smo”, navode mještani. Dodaju da je navedena firma, čak uspjela dobiti papir od Agencije za deminiranje Sarajevo da je ovo područje razminirano, dok je mještanima Regionalni Ured Mostar iste te agencije izdao kartu o minskoj situaciji na kojoj se vidi da to nije tačno.

Prema saznanjima mještana i vlasnička struktura preduzeća je promijenjena. Sad se kao direktori kamenoloma pojavljuju državljani Turske. ”Uvidom u spise preduzeće Majdan Kuti je bilo u vlasništu Ahmeda Hadžiomerovića, pa je navodno prodatao preduzeću ”MIP” vlasništvo Juse Husića, pa je on postavio za direktora Muhameda Varduma, da bi se od  maja ove godine pojavio Altan Mustafa, kao direktor  vlasnik. Navodno Husić prodao to nekim Turcima. Po zakonu se preduzeće može prodati, ali se ne može tek tako prenijeti i prodati koncesija koju izdaje Vlada HNK, sa kojom je prvotni vlasnik 20.11.2015. napravio ugovor”, tvrde mještani.

”Da li je moguće da neko može prodati cijelo brdo? Kako? Ako je dobio koncesiju nije vlasništvo. Sad se priča da je prodato Turcima za 700.000 KM. Zakon jasno kaže da se koncesija ne može prenositi sedam godina, a kada se promijeni vlasnička struktura da se mora tražiti novi ugovor. Ništa nije traženo”, navode mještani.

Njih više od 140 stavilo je svoje potpise na peticiju za zaustavljanje otvaranja kamenoloma, te uputilo zahtjev prema Gradskom vijeću Mostara za promjenu prostornog plana, jer je ova lokacija uvrštena u prostorni plan grada Mostara, kao kamenolom, oko 2005. god.

Preduzeće ”Majdan –Kuti” treba dobiti i novu urbanističku saglasnost od Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNK.

Kontaktirali smo Jusu Husića koji nam je izjavio da više nije vlasnik preduzeća. ”Nisam vlasnik ima pola godine. Ne znam ko je vlasnik, vozim, strani investitor je u pitanju. Ministarstvo privrede HNK pitajte sve što vas zanima. Nije tajna nikakva. Imaju u ministarstvu i kome i zašto. Ne treba se naglabati, sve je precizno i sve je čisto”, izjavio je Husić.

Ministar privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Željko Laketić kaže da se u ovom Minisatrstvu nalazi navedeni predmet koji čeka novu saglasnost za eksploataciju. Ministar tvrdi da ništa nije nelegalno. ”Nije nelegalno. Oni nelegalno zaustavljaju radove. ‘Majdan –Kuti’ je dobilo koncesiju prije šest godina, ali nisu bili izvršili prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište.  Firma se, koliko znam, još vodi na Husiću, jer ne može on prodati koncesiju. Mi to moramo odobriti. Na Vladi mora biti odluka o prenosu koncesije. Sve papire koje je ‘Majdan-Kuti’ dobilo od ovog Ministarstva  su dobijeni po zakonu o koncesijama, od prvog do zadnjeg. Nama su donijeli sve dozvole, svaki papir, okolinsku i urbanistčke dozvolu. Sad je ponovo u toku postupak za dodjelu dozvole za eksploataciju. Sad su ponovo podnijeli zahtjev za urbanističku. Kada donesu urbanističku dobiće i ovu. Ako to dobiju, ko sam ja da mu to osporavam”, navodi Laketić.

On je mišljenja da mještani mogu samo osporavati prolazak seoskim putem, te dodaje da se do kamenoloma može doći i drugim putem. ”Gdje su bili do sad?”, završava ministar.