Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Prema trenutnim podacima, gotovo svaki treći stanovnik Sjeverne Makedonije živi u inozemstvu, dok je u BiH to slučaj sa svakim drugim stanovnikom. Promatrači ne vide uzrok samo u nedostatku ekonomskog napretka.

Balkan pogođen odlaskom mladih

U nekim balkanskim zemljama već godinama kruži ciničan vic: Kako se u regiji radi reklama za Njemačku i Austriju? Poziv turističke agencije bi vjerojatno glasio: "Dođite, vaša djeca su već ovdje!"

Balkanska regija je posljednjih godina teško pogođen odlaskom mlađe generacije. Prema podacima njemačkog Saveznog središta za političko obrazovanje, gotovo svaki treći stanovnik Sjeverne Makedonije sada živi u inozemstvu. Još gora situacija je u Albaniji i Bosni i Hercegovini, gdje udio iseljenika u ukupnoj populaciji iznosi oko 42, odnosno 50 posto, prenosi Deutsche Welle pisanje agencije KNA.

Savezno središte skreće pozornost na činjenicu da iseljenici značajno doprinose izdržavanju svojih obitelji u domovini. "U svim zemljama zapadnog Balkana, s iznimkom Sjeverne Makedonije, doznake čine oko deset posto u odnosu na BDP."

Ipak, Sofija Todorović, aktivistkinja za ljudska prava iz Beograda je uvjerena: "Nedostaju nam ti pametni ljudi. Bez tih otvorenih, talentiranih, kreativnih, marljivih i ka EU orijentiranih ljudi, i budućnost ovih zemalja je dovedena u pitanje."

Ekonomija kao pokretač, ali ne i jedini razlog

"Vlada bi trebala manje graditi zgrade, a više ulagati u umove", kaže taksist u glavnom gradu Kosova, Prištini. Nema više od 30 godina, kao i oko prilike polovica njegovih sunarodnjaka; čak je svaki treći Kosovar mlađi od 18 godina. Istovremeno, u zemlji koja je 2008. godine proglasila neovisnost, vlada stopa nezaposlenosti mladih od 19 posto. 

Sve više mladih Kosovara se pita: Zašto raditi za mjesečnu plaću od nešto više od 500 eura kada se u Beču, Berlinu ili Bazelu može zaraditi četiri puta više? Ponuda tečajeva njemačkog jezika u Prištini ne nedostaje.

U Beogradu, aktivistkinja Todorović prepoznaje problem. Ipak, smatra da ekonomski napredak sam po sebi neće riješiti problem odlaska – i skreće pozornost na problem koji se često zanemaruje na Zapadu: "Najveći izazov za mlade ljude u regiji je nesigurnost. Ona proizlazi iz nedostatka povjerenja u institucije i nedostatka vladavine prava u zemljama. To ih zabrinjava."

Politička nestabilnost i nesigurnost

Zaista, politička situacija na Balkanu ostaje nesigurna 30 godina nakon ratova u Jugoslaviji. Srbija se spori s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Hrvatskom, Hrvatska s Crnom Gorom, a i između Sjeverne Makedonije, Albanije i Grčke tenzije su odnedavno pojačane. Radi se o nacionalizmu, suočavanju s prošlošću i pravima političkih manjina. 

Problemi su stari, prijetnje aktualne. 

"Mladi ljudi ne žele živjeti u zemlji u kojoj se svakodnevno izvješćuje o mogućem izbijanju rata. Ne žele živjeti u zemlji u kojoj je klima prožeta glasinama da svi rade protiv nas i kako se moramo neprestano braniti", kaže Todorović.

Njena domovina Srbija zaslužuje posebno poglavlje. Tu se uz sveprisutan nacionalizam dodaje i autoritarna vlada predsjednika Aleksandra Vučića. On ima velik utjecaj na pravosuđe, medije i Srpsku pravoslavnu crkvu. Vučić također koristi nejasne etničke odnose na Balkanu. Todorović optužuje vladajuće da za političke svrhe iskorištavaju "traume koje još uvijek vladaju u regiji".

Što učiniti kako bi mladi iz jugoistočne Europe ostali i svojom mladalačkom energijom pomogli izgradnji svoje zemlje? 

"Potrebno je više vladavine prava i manje nacionalizma", smatra Todorović. 

Njena inicijativa se stoga fokusira na političko obrazovanje, nudeći alternativan pogled na situaciju: "Pokazujemo da je mir u regiji moguć, kako možemo surađivati s vršnjacima iz drugih zemalja. I da iskustva iz prošlosti ne moramo koristiti kao oružje protiv naših susjeda, već ih možemo pretvoriti u alat za mir", zaključuje na ona, a prenosi DW na kraju teksta.

Iseljavanje i prirodni priraštaj nisu hitna nacionalna pitanja

Inače, BiH je u samom svjetskom vrhu po omjeru brojnosti dijaspore i sveukupnog stanovništva - podsjetimo na istraživanja magazina Forbes koje je objavilo kako na tom popisu prvo mjesto ima Gvajana, čiji omjer iseljeništva i stanovnika iznosi 36,4 posto, dok je BiH druga s 34 posto stanovništva koje je živjelo u inozemstvu. Slijede Albanija, Sirija, Jamajka, Moldavija, Armenija, Ujedinjeni arapski emirati itd. 

No, ovo su podatci od prije četiri godine, a danas se procjenjuje kako više od dva milijuna bh. državljana živi i radi izvan domovine. S obzirom da prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH živjelo nešto više od 3,5 milijuna stanovnika, kao i nastavku trenda iseljavanja posljednjih pet godina, što poprima značajke egzodusa, čini se kako u inozemstvu živi više Bosanaca i Hercegovaca nego u samoj domovini. 

No, o koji je stvarni broj iseljenih vrlo je teško utvrditi jer značajan broj njih i dalje ostaju prijavljeni u BiH. Također, s obzirom da BiH godinama bilježi negativan prirodni priraštaj, a uz stalan trend iseljavanja te procjene kako je BiH u posljednjih 10 godina napustilo više od pola milijuna stanovnika, jasno je kako je pred BiH, a posebno donositelje odluka, veliki izazov - kako zadržati mlade, obrazovane i talentirane ljude, ali i kako raznim mjerama olakšati obiteljima u podizanju više djece. 

Za sada, u BiH ova pitanja nisu jedan od ključnih nacionalnih interesa, a bh političari nastavljaju "podržavati" upravo one razloge zbog kojih se mladi odlučuju na odlazak - stvaraju nestabilnu političku klimu koja uvjetuje i nestabilno, nesigurno gospodarstvo i smanjuje mogućnost ulaganja, izazivaju međunacionalne netrpeljivosti i stalno stanje neizvjesnosti, tenzija i straha, nedovoljno pridonose jačanju pravne sigurnosti, nepoštene konkurentnosti itd.