Mladi Kurz u svađi s čelnicima EU, tražio više cjepiva i za Hrvatsku. Merkel ga odbila
Čelnici država članica Europske unije održali su maratonski virtualni sastanak na kojem su raspravljali o raspodjeli cjepiva. Nisu postigli dogovor, prenosi Index.
Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, hrvatski premijer Andrej Plenković tražio je više doza Pfizer/BioNTechovih cjepiva kako bi nadoknadio nedostatak zbog spore isporuke AstraZenece. Čelnici su raspravljali o raspodjeli 10 milijuna doza koje će Pfizer/BioNTech isporučiti u drugom tromjesečju, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine.
U EU je došlo do neravnoteže u raspodjeli cjepiva zbog problema s AstraZenecom, koja će u prvoj polovici godine isporučiti samo trećinu obećanih doza. Time su one zemlje koje su najviše naručile od AstraZenece, među kojima je i Hrvatska, ostale najviše zakinute jer su, računajući na AstraZenecino cjepivo, odustale od doza drugih proizvođača koje su mogle naručiti sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji Europske unije.
Žustar sastanak na kojem je Kurz vodio glavnu riječ, ali je njegov zahtjev odbijen
Financial Times piše da je sastanak bio žustar i intenzivan te da je prekinut nakon što je odbijen zahtjev austrijskog kancelara Sebastiana Kurza za dodatnim dozama cjepiva za Beč. Među državama koje su odbile Austriju bila je i Njemačka, odnosno njemačka kancelarka Angela Merkel.
Kurz je htio osigurati da Austrija postane dio skupine zemalja EU kojima će se dati dodatne doze cjepiva nakon što je došlo do nestašice zbog problema s AstraZenecom. No njegovi zahtjevi za isporukom dodatnih doza, koje bi se kasnije raspodijelile između Austrije, Češke i Hrvatske, EU čelnici su odbili dovodeći u pitanje potrebu Beča za cjepivima ispred više pogođenih zemalja u istočnom dijelu Europe koje zaostaju za ostatkom bloka.
Nizozemci na prioritetnu listu stavili Hrvatsku
Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da Austrija "nije u lošem stanju" što se cjepiva tiče te da bi blok morao razmotriti davanje prioriteta Bugarskoj, Hrvatskoj i Latviji. Ove tri zemlje, piše FT, dosljedno zaostaju za prosječnom stopom cijepljenja u EU nakon što je došlo do nestašice uslijed kašnjenja isporuke AstraZenecinog cjepiva.
EU čelnici proveli su cijeli protekli tjedan razmišljajući kako raspodijeliti 10 milijuna doza Pfizerovog cjepiva. Nade za dogovorom nestale su u trenutku kad je Kurz zaprijetio vetom na bilo kakvu isporuku cjepiva koja ne bi uključivala Austriju.
Merkel frustrirana Kurzovim kritikama EU
Angela Merkel izrekla je da je frustrira to što Austrijanci kritiziraju EU pravila, javlja FT. Rekla je na summitu, dodaju, da su ugovore o cjepivima "potpisale države članice, a nisu neki glupi birokrati".
Spor je tako naglasio sve veću podijeljenost u EU oko cjepiva jer su čelnici također raspravljali o strožim ograničenjima izvoza i čuli obraćanje američkog predsjednika Joea Bidena.
Mnoge se zemlje EU bore s porastom broja novozaraženih, dok su Belgija i Francuska ovog tjedna prisiljene na nove mjere zatvaranja. Ovaj je tjedan komisija predložila pooštravanje diskrecijske kontrole izvoza EU jer želi potaknuti zemlje korisnice, posebno UK, da podijele vlastitu proizvodnju.
Macron: Europa nije sebični kontinent
EU je izvezla 77 milijuna doza cjepiva u više od 40 zemalja sa srednjim i visokim dohotkom od 1. prosinca, prema podacima komisije objavljenim u četvrtak, uz gotovo 88 milijuna isporučenih unutar bloka.
Otprilike 21 milijun doza otišao je u Veliku Britaniju, rekli su dužnosnici EU, uključujući oko milijun doza AstraZenece poslanih prije nego što je izvozni režim EU stupio na snagu krajem siječnja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je nakon summita: "Europa nije sebični kontinent. Kad čitam britanski tisak, čujemo da je EU sebična. To je lažno."
Izvoz EU cjepiva u Veliku Britaniju izazvao spor
Milijun doza AstraZenece ne bi materijalno zatvorio jaz između pogona za cijepljenje EU i Velike Britanije, koja je cijepila 3.4 puta više ljudi po glavi stanovnika, prema podacima koje je prikupio Financial Times. No, isporuke u Britaniju izazvale su spor između Londona i glavnih gradova EU, koji su bijesni što zauzvrat iz Velike Britanije nije stigao izvoz.
London i Bruxelles nastavljaju razgovore o britanskim tvrdnjama da ima pravo na milijune doza AstraZenece proizvedenih u nizozemskoj tvornici.
