Na sahrani Ratka Mladića u Beogradu okupile su se tisuće ljudi, pripadnici Vojske Srbije, ministri srbijanske vlade, dužnosnici Republike Srpske, a prisutan je bio i veleposlanika Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko. Pripadnici Vojske ispratili su lijes do groba, a počasna postrojba ispalila je artiljerijski plotun u čast ratnog zločinca, dok je vjerski obred predvodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.

Ipak, Europska komisija nije u tome prepoznala „državne počasti“. Glasnogovornica Komisije Paula Pinho izjavila je da je „bila planirana sahrana uz državne počasti, ali se to nije dogodilo“.

Diplomatski rez i reakcije iz regije

Kao „posljednji alarm za uzbunu“ ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković naveo je poruku „Pravac Potočari“, istaknutu uz sliku Ratka Mladića na stadionu Rajko Mitić tijekom derbija Crvene zvezde i Partizana 6. rujna.

Konaković je najavio povlačenje svih zaposlenih iz Veleposlanstva BiH u Beogradu nad kojima Ministarstvo ima nadležnost, dok bi veleposlanik i konzul ostali jer o njihovom povlačenju odlučuje Predsjedništvo BiH. Konzularni poslovi bili bi prebačeni u diplomatsko-konzularna predstavništva u Zagrebu, Podgorici i drugim gradovima.

„Da mogu, odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće“, poručio je Konaković.

Povlačenje osoblja iz Veleposlanstva BiH u Beogradu moglo bi značiti obustavu njegova rada što, međutim, prema ocjeni bivšeg veleposlanika BiH u Srbiji Envera Halilovića, ne bi predstavljalo veliki gubitak jer su diplomatski odnosi Sarajeva i Beograda „odavno na najnižoj razini“. „Ta diplomacija sa Srbijom donosi nam više uvreda i poniženja nego približavanja i međusobne suradnje“, rekao je Halilović za Radio Slobodna Europa.

Na dan sahrane Ratka Mladića, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore priopćilo je da je Mladić pravomoćno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja te da njegova smrt „vraća bolna sjećanja na najmračnije poglavlje povijesti koju dijele narodi i države regije“, naglašavajući da Crna Gora ostaje privržena vrijednostima pravde, suočavanja s prošlošću i poštovanja žrtava.

Sukob realnosti i izjava iz Bruxellesa

Jedno od ključnih pitanja jest hoće li Europska unija dodatno reagirati nakon što je glasnogovornica Europske komisije ocijenila da ispraćaj Mladića nije imao državna obilježja.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović podsjeća da je EU unaprijed rekla da bi državni ispraćaj bio neprihvatljiv. Srbija je potom, kaže, omogućila sve ono što je javnosti izgledalo upravo kao državna i vojna počast, dok Bruxelles sada tvrdi da takve počasti nije bilo.

„Ono što se dogodilo – sudjelovanje Vojske Srbije, salutiranje, državna komemoracija u vojnom objektu i prisustvo ministara – pokazuje da je upravo ono što je Europska unija označila kao neprihvatljivo provedeno u praksi“, upozorava Tahirović za DW.

On smatra da se Europska komisija ne želi sukobiti sa Srbijom, te da „zatvara oči pred veličanjem Mladića“, uspoređujući takav odnos s europskom pasivnošću devedesetih. „Europa mora djelovati sada ili će biti prekasno, a posljedice bi bile nesagledive“, upozorava Tahirović.

Reakcije stižu i iz Hrvatske. Premijer Andrej Plenković ocjenjuje „pogrešnim“ reagiranje Europske komisije samo na razini glasnogovornice. „Mislim da treba reagirati na višoj razini, uključujući Ursulu von der Leyen, Martu Kos i Kaju Kallas, a hrvatska strana to će i jasno reći Europskoj komisiji“, rekao je Plenković.

Izjava glasnogovornice „nevjerojatno neprofesionalna“

Šef kabineta hrvatskog predsjednika Orsat Miljenić poručuje da državne počasti i javno veličanje pokazuju da režim u Srbiji „ne samo da to prihvaća i podupire, nego i sudjeluje u veličanju zločina“. Posebno ga brine šutnja Bruxellesa: „Skoro bez ijedne riječi, uz pokoje mlako upozorenje, inače glasni europski čelnici prave se kao da ne čuju i ne vide što se događa u Srbiji. Ako europska uprava šuti, Vlada Hrvatske mora reagirati, uključujući i blokadu približavanja Srbije Europskoj uniji.“

Hrvatski politolog Davor Gjenero izjavu glasnogovornice Europske komisije ocjenjuje „nevjerojatno neprofesionalnom“. Za DW kaže da je ona izazvala zabrinutost u Hrvatskoj, dok izvršna vlast i diplomacija, iako se slažu s kritikama, nevoljko gledaju na javno isticanje tog pitanja. Činjenica da je govorila samo glasnogovornica pokazuje da su procesi u Srbiji za EU nevažni, jer Srbija i „kaos koji stvara Vučić“ trenutačno nisu u europskom fokusu, s obzirom na to da je Unija suočena s ozbiljnijim izazovima iz Rusije.

Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić također ocjenjuje izjavu neprofesionalnom i proizvodom „neodgovornosti u jednoj opasnoj birokratskoj pameti“. Upozorava da reakciju treba promatrati u širem geopolitičkom kontekstu u kojem SAD i Europljani – preciznije Njemačka i Francuska – „vode rat zbog dolaska Amerike na Zapadni Balkan“, zaključujući da „Rusi pobjeđuju na ovoj izjavi glasnogovornice Europske komisije što će se vrlo brzo pokazati“.

Međunarodne osude i reakcije vjerskih zajednica

Oštro je reagirao i američki republikanski kongresmen Joe Wilson. On je na mreži X napisao: „Mladić je bio ratni zločinac. Putin je ratni zločinac. Sahrana je galerija spodoba koju čine antiamerički Vučić i figure iz ruskog režima. Srpski narod zaslužuje bolje. Zaslužuju vladavinu prava te slobodne i poštene izbore.“

Njemačko veleposlanstvo u BiH oglasilo se na Facebooku porukom da je „veličanje osuđenih ratnih zločinaca i počinitelja genocida neprihvatljivo“ te da je to u potpunoj suprotnosti s idejom pomirenja, mirnog suživota i europskog puta BiH, uz poruku „Odgovornost umjesto veličanja“.

S druge strane, patrijarh SPC Porfirije služio je opijelo Mladiću, opisujući ga kao kršćanina koji je „prinio žrtvu i položio život za slobodu, obranu i opstanak svoga roda“, navodeći da „nijedan zemaljski sud nije nepogrešiv“ i da je „posljednji sud Božiji jedini konačan i jedini u potpunosti pravedan“.

Iz Islamske zajednice u BiH poručuju da Porfirijevo obraćanje „relativizira presude međunarodnih sudova“ dok se Crkva „identificira s naslijeđem osuđenog ratnog zločinca“. „Razumijemo obvezu Crkve da moli za svakog svog člana, pa i za grešnike, ali njegovo pretvaranje u heroja, sveca i uzora budućim generacijama smatramo sramotnim“, ističe se u reakciji.

Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci napominje da Međureligijsko vijeće nije raspravljalo o ovom događaju, ali za DW iznosi osobni stav: „Smrću Ratka Mladića on nije oslobođen sudske presude, a sudska presuda međunarodnog suda u Haagu bila je da je on ratni zločinac za sve ono što je učinio tijekom rata u Bosni, posebno u Srebrenici gdje je počinjen genocid.“

Dodaje da izreka „o mrtvima sve najbolje“ ne znači da su Mladićevi grijesi oprošteni: „On je kao ratni zločinac osuđen, kao ratni zločinac je umro i kao ratni zločinac sahranjen, bez obzira na to što oni koji su bili na sahrani o tome misle.“