Međunarodni monetarni fond (MMF) doznačio je 23. kolovoza na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine (BiH) 307.739.522 eura. Centralna banka BiH će taj novac dalje proslijediti na račune dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.

Federacija BiH trebala bi, prema sporazumu BiH s MMF-om iz 2016. godine, dobiti dvije trećine tog iznosa ili 205.159.681 eura, a Republika Srpska 102.579.840 eura. Brčko distrikt neće dobiti “ni dinara”, osim ako se entiteti ne odreknu nekog iznosa u korist ove treće zasebne administrativne jedinice.

MMF je zamislio da ovaj novac bude pomoć zemljama u borbi protiv pandemije COVID-19. Međutim, novac je uplaćen bez ikakvih uvjeta, ne traže se nikakve reforme i nije riječ o kreditu. BiH će platiti samo 154.242 eura na ime “SDR kamate na konverziju u određenu valutu” i entiteti ga mogu potrošiti na što god žele. Mogu ga, naprimjer, koristiti za otplatu kredita, isplatu mirovina, uplatu poreza koje duguju javna poduzeća, ugraditi rebalansom u entitetske budžete ili dalje proslijediti u budžete županija (u FBiH), općina i gradova.

Rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell kazao je za Radio Slobodna Europa da je “odluka u pogledu toga kako će koristiti sredstva od SDR alokacije na zemljama članicama MMF-a”.

“Te odluke, naravno, trebaju biti mudre i temeljene na dobrim informacijama kako bi zemlje članice, a i globalna ekonomija imale što veću korist od ovih sredstava. U slučaju BiH, kada novac bude doznačen entitetima vlade entiteta će odlučiti kako će sredstva iskoristiti na najbolji način”, kazao je Jewell.

Na pitanje postoje li ikakvi MMF-ovi mehanizmi kontrole utroška sredstava, odnosno moraju li bh. vlasti podnijeti izvještaj MMF-u kako su utrošile sredstva, Jewell je kazao kako će MMF pružiti savjet u smislu kako taj novac iskoristiti na najbolji mogući način te pomoć da se osigura transparentnost i odgovornost.

“Mi također dajemo i okvir za procjenu makroekonomskih implikacija nove alokacije, savjet u pogledu statističkog tretiranja iste, te procjene kako ista može utjecati na održivost duga”, kazao je Jewell.

Međunarodni monetarni fond donio je 2. kolovoza  2021. odluku da svojim članicama alocira oko 650 milijardi američkih dolara kao financijsku injekciju koja bi trebala pomoći svijetu u borbi s krizom izazvanom pandemijom korona virusa (SARS-CoV-2).

Novac se dodijeljuje članicama MMF-a razmjerno njihovim postojećim kvotama u Fondu koji se izražava u specijalnim pravima vučenja (SDR), međunarodnoj pričuvnoj imovini koja je definirana košaricom valuta u kojoj su američki dolar, euro, kineski juan,  japanski jen i britanska funta.

Usporedbe radi, kvota Njemačke je 26,63 milijarde SDR-ova ili oko 32,19 milijardi eura (5,56 %), Srbije 654,8 milijuna SDR-ova ili oko 791,61 milijuna eura(0,14 %), Kosova 82,6 miliona SDR-ova ili oko 99,86 milijuna eura (0,02 %), Crne Gore 60,5 itd.

Novac potreban entitetima

Usporedbe radi, Hrvatska će dobiti oko 828 milijuna eura, a tamošnji ministar financija Zdravko Marić je najavio da će taj novac od MMF-a postati dio hrvatskih međunarodnih deviznih rezervi koje će time premašiti 22,5 milijarde eura.

Srbija je povukla oko 759 milijuna eura, a viceguvernerka Narodne banke Srbije Ana Ivković je u izjavi za Tanjug kazala da se još uvijek ne zna na što će se taj novac potrošiti.

“Svaka zemlja slobodna je da ih koristi u skladu sa svojim mogućnostima. Može da ih koristi za jačanje deviznih rezervi, za otplatu nekih skupljih dugova, zatim ako je planirala da izađe na međunarodno tržište može umesto toga da iskoristi ova sredstva”, kazala je Ivković.

Novac MMF-a za Bosnu i Hercegovinu će se usmjeriti u budžete entitetskih centralnih vlada. Premijer Vlade entiteta Republika Srpska Radovan Višković najavio je da će sredstva koristiti da se sanira “uvjetno rečeno, sve ono što je pandemija virusa korona napravila”. Vlada Federacije BiH još uvijek nije donijela odluku o utrošku sredstava, a Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta, najavljuje se da bi se mogao iskoristiti kao pomoć privredi u vidu povoljnih kredita.

Hazim Rančić, zamjenik ministra financija i trezora BiH, pojasnio je za Radio Slobodna Europa da će Centralna banka (CBBiH) vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije ovog ministarstva, kao vlasnika računa. Prema njegovim riječima, instrukcija iz Ministarstva financija i trezora BiH, kao i brojevi računa iz entitetskih ministarstava financija na koje će novac biti uplaćen, trebali bi zvanično stići u Centralnu banku “do kraja sedmice”.

Raspodjela novca će se, dodao je Rančić, vršiti na osnovu Memoranduma potpisanog s MMF-om 2016. godine, prema kojem će dvije trećine pripasti entitetu Federacija BiH, a jedna trećina Republici Srpskoj. Novac neće ići u državni budžet.

“Državni budžet puni se od sredstava prikupljani od poreza na dodanu vrijednost (PDV). Entitetima su ova sredstva neophodna, posebno entitetu Republika Srpska. Mislim da oni u RS-u prilično loše stoje. Isto tako imamo smanjenje punjenja budžeta kod kantona, općina i gradova. U kojem pravcu će Federacija BiH utrošiti taj novac, odluku će donijeti Vlada Federacije BiH. Mogli bi pomoći ili privredi ili zdravstvenom sektoru. Sigurno bi najbolje bilo ulaganje u privredu, mala i srednja preduzeća, jer proizvodnja i realni sektor pune budžete”, kazao je Rančić za Radio Slobodna Evropa.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković je u izjavi za medije najavio da će se u rujnu 2021. izvršiti rebalans budžeta tog entiteta i da će budžet biti povećan za blizu 200 milijuna eura. Najavio je i da će se ova sredstva od MMF-a, u iznosu od oko 102 milijuna eura, između ostalog, kroz Kompenzacijski fond usmjeriti za pomoć i socijalna davanja, povećanje penzija i plaća u tom entitetu, “uvjetno rečeno, sve ono što je pandemija virusa korona napravila”. Naprimjer, najavio je povećanje mirovina od dva posto.

Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH, kazao je za Radio Slobodna Europa da Vlada Federacije BiH još uvijek nije raspravljala o raspodjeli nešto više od 205 milijuna eura koliko bi trebalo pripasti ovom entitetu.

“Pretpostavka je da će ići za podršku malim i srednjim poduzećima, prije svega privredi u vidu kredita. Vjerojatno će ta sredstva biti plasirana preko Razvojne banke Federacije BiH po programima koje će napraviti ministarstva koja pokrivaju te oblasti”, kazao je Zukić.

Zamjenik državnog ministra financija Hazim Rančić je naglasio da u ovoj raspodjeli nema Brčko distrikta BiH, kao zasebne administrativne jedinice u BiH, jer je taj memorandum zasnovan na osnovu učešća kapitala u MMF-u.

“Brčko nije ništa uložilo i ništa mu, nažalost, ne pripada. Mogla bi se donijeti odluka i da se distriktu da jedan-dva posto na osnovu solidarnosti, ali to bi morala biti odluka Vijeća ministara BiH i uz suglasnost entiteta, odnosno Fiskalnog vijeća BiH. Srpski predstavnici neće da zakažu ni sjednicu Vijeća ministara niti sjednicu Fiskalnog vijeća BiH”, kazao je Rančić.

Blokade institucija BiH i kredita MMF-om

Naime, predstavnici političkih stranaka iz RS-a su, kao odgovor na izmjena Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kojima je kriminalizirano negiranje genocida i ratnih zločina, započeli bojkot sudjelovanja u radu Parlamenta BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH.

Zbog toga, između ostalog, nisu doneseni ni Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obveza BiH za 2021. godinu. To je ograničenje budući da je budžet u istom iznosu kao prethodni i ne mogu se financirati novi projekti, kao što su primjerice modernizacija vojske, gradnja graničnih prijelaza, zapošljavanje i opremanje graničnih policajaca i slično.

Zbog nesudjelovanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u radu te institucije, blokirano je i imenovanje Upravnog vijeća Centralne banke BiH koje dalje imenuje guvernera i druge čelnike.

Nakon višednevne zavrzlame oko imenovanja novog / starog Upravnog vijeća, njegovi članovi su nastavili rad sve dok Predsjedništvo BiH ne imenuje novi / stari sastav, iako je ranije navođeno kako ne postoji “tehnički mandat” ili “vršitelji dužnosti”. Postavljalo se pitanje legalnosti potpisa na raspodjelu sredstava MMF-a, međutim potpis na alokaciju sredstava MMF-a stavit će nadležni viceguverner, budući da je CBBiH ranije internim aktima i procedurama napravila listu ovlaštenih potpisnika za financijske transakcije.

“Ne očekujem takve probleme. Nakon neimenovanja na sjednici Predsjedništva BiH, oni su održali sjednicu i nastavljaju raditi u skladu sa Zakonom o CBBiH i podzakonskim aktima. Dok se ne imenuje novo Upravno vijeće i guverner CBBiH oni su dužni raditi u smislu kontinuiteta i pravne sigurnosti”, naglasio je zamjenik državnog ministra financija Hazim Rančić za Radio Slobodna Europa.

Kreditni aranžmani BiH i MMF-a

BiH se do danas četiri puta kreditno zadužila kod MMF-a na osnovu stand-by aranžmana.

Prvi je potpisan 1998. godine, a posljednji 2012. godine i svi su otplaćeni u ukupnom iznosu većem od 1,3 milijarde eura.

Takozvani prošireni aranžman (EFF) potpisan je 2016., odobreno je oko 620 milijuna eura,  BiH je kroz dvije tranše povukla nešto više od 177 milijuna eura kredita, otplatila oko 7,3 milijuna eura, a ostalo je da do 2028. godine otplati još oko 170 milijuna eura. Ostatak novca nije doznačen BiH jer vlasti nisu provele dogovorene reforme.

U travnju  2020. i jeku zatvaranja država zbog koronakrize dogovoren je tzv. Instrument za brzo financiranje s MMF-om kojim je BiH odobreno oko 371 milijun eura s rokom otplate do 2025. godine.

Pregovori o novom kreditnom aranžmanu BiH s MMF-om, “teškom” oko 750 milijuna eura, prekinuti su krajem 2020. godine nakon što politički predstavnici iz Republike Srpske, ali i iz entiteta Federacija BiH nisu željeli pristati na nekoliko uvjeta MMF-a. Zajam je nuđen po povoljnijim uvjetima nego što bi ga vlasti u BiH mogu dobiti na tržištu kapitala gdje su krenule u nova zaduženja.