Političke stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom ocijenile su neprihvatljivim zaključke koje je u subotu usvojio Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) pozivajući na dogovor o izbornoj reformi ali i na moguću reorganizaciju BiH ukoliko pregovori ne uspiju no to je pozdravio lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) te Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) kao i Naša stranka (NS) zaključke HNS-a označili su nekom vrstom ucjene poručivši kako se time neće dati zastrašiti.

SDA: Prijetnje po teritorijalni integritet

Zaključci HNS-a koji u sebi sadrže i prijetnje teritorijalne reorganizacije te niz proizvoljnih i netočnih ocjena i tumačenja ustava i zakona, sužavaju prostor za razgovore o ustavnoj reformi i izmjenama izbornog zakonodavstva, stoji u reagiranju SDA objavljenom nakon zasijedanja HNS-a.

Dodali su kako nikakve nove teritorijalne organizacije na tragu etničkih podjela u BiH neće biti niti će SDA na to ikada pristati a posebice neće dopustiti obnovu Herceg-Bosne. kakva je postojala do 1994. godine.

"Na politiku SDA pogotovo neće utjecati prijetnje i uvrede koje na račun Bosne i Hercegovine svakodnevno izriče predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. On se i u Hrvatskoj pita malo, a o Bosni i Hercegovini će se uvijek pitati nimalo", poručili su iz SDA ističući kako će izbora u istopadu svakako biti a HDZ BiH može odlučiti sao hoće li na njima sudjelovati ili ih bojkotirati.

Zablude iz HNS-a

I predsjednik oporbenog SDP-a Nermin Nikšić poručio je kako će jesenskih izbora svakako biti, što god o njima mislili u HNS-u jer bi sve drugo bila suspenzija demokracije.

U objavi na svom Facebook profilu Nikšić je zaključke HNS-a opisao kao "masu proizvoljnih tvrdnji, neistina i besmislica" optužujući HNS da uporno dovodi javnost u zabludu tezama o legitimnom predstavljanju i podudarnosti "rasističkog koncepta" sa europskim vrijednostima i presudama Europskog suda za ljudska prava

Nikšićeva je teza kako svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije u izbornom procesu u BiH potvrđuju potrebu uspostave koncepta koji će svakom građaninu BiH osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti.

Zaključci štetni za Hrvate

Naša stranka (NS) koja se kao i SDP BiH odlučila bojkotirati pregovore o izmjenama izbornog zakona sve dok traju blokade državnih tijela vlasti što ih provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba na stajalištu je kako zaključci HNS-a samo dodatno kompliciraju stanje u zemlji a predloženim modelima izmjena izbornog zakona samo štete interesima Hrvata u BiH jer zagovaraju "politički i teritorijalni aparthejd".

"Tražeći da glasovi Hrvata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i u drugim mjestima ne budu jednako vrijedni glasovima Hrvata iz Mostara, Gruda, Čapljine i drugih mjesta gdje su Hrvati većina, HDZ čini da ti naši građani u političkom smislu nestanu i iz tih dijelova BiH. Inzistiranjem na legitimnim i nelegitimnim Hrvatima, HNS je prigrlio jednoumlje i odbacio sve one Hrvatice i Hrvate koji se s njima ne slažu", stoji u izjavi NS.

NiP: HDZ kopira Dodika

Zaključci Hrvatskog narodnog sabora na sjednici koja je održana i suboti pokazuju da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već svojim nerealnim, maksimalističkim i neustavnim zahtjevima žele dodatno produbljenje političke krize, navodi se u reakciji Naroda i Pravde.

Usvajanjem zaključaka u kojima se, između ostalog, prijeti "svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima" ukoliko se izbori održe ove jeseni ili pak u kojim se direktno prijeti i najavljuje teritorijalna i institucionalna reorganizacija BiH, u Narodu i Pravdi vide kao potvrdu teze da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već da aktivno radi na produbljenju političke krize u BiH kao i nastavku blokade institucija.

- Ovdje se jasno uočava kopiranje pristupa kojim se već duže vrijeme služi Milorad Dodik. Blokiranje institucija i potonje žaljenje na nefunkcionalnost institucija i zahtjev za reorganizacijom BiH pokazuju da se, nažalost, politike Dodika i Čovića u mnogim segmentima prate, nadopunjuju i potpomažu. Međunarodna zajednica je jasno prozrela takve politike kao antibosanske i antiustavne i na primjeru Milorada Dodika reagirala na odgovarajući način. Ovakvim zaključcima HDZ BiH se svrstava uz politiku koja je osuđena od najviših zvaničnika Sjedinjenih Država i Europske unije - ističu iz Naroda i Pravde.

Iz Naroda i Pravde navode da su u prethodnom periodu vodili odgovornu politiku nastojeći da se postigne dogovor oko važnih pitanja u Bosni i Hercegovini te su pokazali da su spremni da kroz razgovore dođu do rješenja koje će biti u interesu države i svih njenih naroda i građana.

- Nažalost, kroz zaključke HNS-a i izjave čelnih ljudi HNS-a, taj prostor za razgovore su sužava i faktički skoro u potpunosti zatvara. To je jedna isključiva i maksimalistička politika koja ne otvara mogućnost za dogovore u okvirima realnog već nastoji kroz produbljivanje krize ojačati vlastite političke pozicije. Iako takvu politiku predstavljaju kao interes hrvatskog naroda i u BiH i kriju se iza slogana 'narod odlučuje', duboko vjerujemo da je takva politika ne samo antidržavna već i antihrvatska. Spremnost da se ide protiv jasnih zaključaka i uputa Sjedinjenih Američkih Država, Evropskog parlamenta, Vijeća Evropske unije, Venecijanske komisije i drugih institucija pokazuju da HDZ BiH vodi antievropsku i antidržavnu politiku čiji je jedini saveznik Milorad Dodik. Zar u HDZ-u BiH, zaista, nisu shvatili poruku od strane 504 europska parlamentarca, koji su ovih dana jasno podcrtali da Evropa neće tolerirati prepreke i opstrukcije za normalno funkcioniranje države te osudili secesionizam Milorada Dodika uz zahtjev Vijeću Europske unije da njemu i njegovim suradnicima uvede sankcije - navodi se u priopćenju Naroda i Pravde.

Normalan svijet je za normalnu državu i protiv opstrukcija i ucjena, dodaju iz Naroda i Pravde uz poruku da "održavanje izbora i pravo građana da biraju one koji će zastupati njihove interese mora biti neupitno" - rečeno je iz Pres službe te stranke. 

SBB: Izbori moraju biti održani

Povodom zaključaka usvojenih na jučerašnjem zasjedanju HNS-a u Mostaru, Pres-centar Saveza za bolju budućnost BiH kaže da u Bosni i Hercegovini u trenutnim, vrlo složenim sigurnosno-političkim prilikama, kako u našoj državi tako i u regiji i šire, nije potrebno raspirivanje dodatnih međunacionalnih tenzija i unošenje dodatnih nemira među građane i njihove političke predstavnike. 

Smatramo da sve strane, stranke i pojedinci trebaju istinski zagovarati razgovor i saradnju, poštujući demokratske principe i prakse, što predstavlja jedini racionalan put. 

SBB ne pristaje na dodatne etničke podjele Bosne i Hercegovine niti prihvata teritorijalne reinkarnacije i nastajanje bilo kakvih „trećih entiteta“ i posljedičnih „jedinica“. To, u biti, otkriva tajne agende i suicidalnu namjeru podjele Bosne i Hercegovine na tri dijela, na način koji omogućava da plemenske poglavice nastave višedecenijsku jalovu vlast nad građanima koji masovno odlaze i bježe od neuspješne vlasti u inozemstvo. 

SBB smatra da se opći izbori 2022. godine trebaju održati te da u tom smislu nema mjesta političkim ultimatumima. Bitno je da postoje svi zakonski preduvjeti za organizaciju fer izbora. Eventualni bojkot izbornog procesa i neizlazak na izbore pravo je svakog pojedinca ili grupe, ali opstrukcija organizacije i onemogućavanje održavanja izbora na kojem žele da učestvuju drugi politički subjekti i građani prelazi u domen krivične odgovornosti. 

Na kraju, SBB poziva na mudrost, odgovornost i nastavak dijaloga i  političke pregovore pod još većom i energičnijom medijacijom predstavnika zvaničnog Vašingtona i Brisela.  Ta pomoć je sudbonosna u iznalaženju najboljih mogućih rješenja u smislu provođenja presuda Međunarodnog suda za ljudska prava i drugih pravosudnih institucija kako bi bila zagarantirana sva demokratska prava svakom građaninu i narodu na cijeloj teritoriji BiH. 

Bosna i Hercegovina je država i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, ali i svih građana, pa smatramo da tolerantniji međusobni pristup i razgovori nemaju alternativu. Sve drugo vodi ka opasnoj eskalaciji za koju svako ponaosob treba snositi krivičnu i svaku drugu političku odgovornost, navode iz Radončićevog SBB-a.

Dodik se sa svime slaže

Za razliku od ovih stranaka za vladajuću stranku u Republici Srpskoj zaključci HNS-a su sasvim prihvatljivi.

"Problem jednog naroda u BiH problem je svih i to je valjda svima jasno. Ignoriranje preglasavanja jednog naroda BiH gura u dugoročnu nestabilnost i odgovornost za to snosit će oni koji to ne žele da vide i da riješe", izjavio je u nedjelju srpski član Predsjendištva BiH Milorad Dodik, ujedno čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

HRS: HNS je opet zloupotrijebljen

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS), koja je istupila iz HNS-a, i čiji predstavnici, iako pozvani nisu prisustvovali zasjedanju HNS-a ocijenio je kako je bilo „sve unaprijed predvidivo“ te „da su mogli održati proširenu sjednicu Predsjedništva HNS-a, a ne dovlačiti ljude iz cijele BiH“.

- Mogli su na taj način donijeti te iste zaključke i ne raditi cirkus oko toga. HNS je, potpuno predvidivo, postao i ostao alat u rukama HDZ-a BiH i zloupotrijebljen je u cilju jačanja pozicije te stranke u perspektivi sljedećih izbora - rekao je Raguž.

Osvrnuvši se na zaključke koji su doneseni, Raguž je kazao da su oni standardno općeniti, dvosmisleni i nisu kozmetički ni približno onome što se očekivalo i što bi trebala biti odgovornost političkog vodstva Hrvata u BiH.

- Što se tiče zaključka broj 7., to potvrđuje u potpunosti ovo što govorim, jer, vrlo je jasno svima kako do izmjena Izbornog zakona na način kako to HNS, odnosno, HDZ BiH tražio, neće doći. Pa, onda, ne vidim razloga zašto čekati ako se ne realizira to, zašto ne bi odmah krenuli u tu realizaciju, kao što je bilo za očekivati - naveo je Raguž.

Iako je najavljen nastavak pregovaračkog procesa, Raguž je kazao kako su stvari identične onima kao i prije lokalnih izbora 2020.godine i prije općih izbora 2018.godine, ali i ranije.

- Ovdje ne treba nikakva mrkva, već batina međunarodne zajednice, budući da je BiH međunarodni protektorat, jer, nema nikakve atribute suverene države, onda međunarodna zajednica ima i najveću odgovornost zašto se mi kao narod, ne samo hrvatski, nego općenito svi koji žive u BiH nalazimo u situaciji u kakvoj jesmo. Dakle, oni moraju preuzeti odgovornost za to, a na način da konkretnije i učinkovitije djeluje prema liderima, ne samo bošnjačkog i srpskog, već i hrvatskog naroda, da ih dovede pred zid: „Ili riješite situaciju po pitanju izbornog procesa ili , jednostavno, nema vam više mjesta u političkim relacijama u BiH“.

Osim što neće doći do izmjena Izbornog zakona, Raguž kaže da, zapravo, neće doći do izmjena izbornog procesa, što je, napominje, jednako tako važno, a palo je u drugi plan.

- Neće doći ni do čega, jer nijednom od aktera koji su uključeni u razgovore nije u interesu da do izmjena Izbornog zakona dođe, budući da oni ni s čim drugim ne mogu izaći pred svoje birače i ponuditi u izbornoj godini. Prema tome, očekivati da će se nešto promijeniti, a nije se promijenilo zadnjih 18 ili 20 godina je utopija , bez jačeg angažmana međunarodne zajednice - zaključuje Raguž.

KOMŠIĆ: To potiče iz RSK

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je da Zaključci tzv. HNS-a, osim što su izraz još jedne političke ucjene pod pokroviteljstvom HDZ-a, nisu prihvatljivi građanima BiH iz najmanje dva razloga. 

- Prvo, izbora će biti, ma koliko se neko trudio da ih ne bude, da ih odloži ili blokira. Razlozi takvog postupanja HDZ-a jasni su svakom građaninu ove zemlje. HDZ se još od presude Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, služi blokadama od državnog, preko entitetskog do kantonalnog nivoa vlasti, a sve kako bi izdejstvovali izborni zakon na temeljima apartheida i u suprotnosti sa presudama iz Strazbura, kroz  fenomen „legitimnog političkog predstavljanja“, koji je prvi put pomenut u paratvorevini Republici Srpskoj Krajini (RSK), nastoje obezbijediti vječitu vlast, i ako je moguće i više od toga - istakao je Komšić. 

Bojkot izbora, kaže Komšić, jeste pravo koje HDZ može iskoristiti ali blokada ili onemogućavanje izbora predstavljalo bi krivično djelo.

- Zato HDZ-u, Čoviću i njihovoj ekipi treba zaklon iza nevladine organizacije HSN, da bi se eventualna krivična odgovornost raspodijelila između njih, što ih u svako slučaju ne može abolirati ako bi posezali za blokadom izbora kao političkim sredstvom - dodao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.  

Druga važno pitanje, navodi Komšić,  tiče se navodne teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine, očito na temeljima etničkih politika kroz vid federalizacije.

- Takvima treba uputiti veoma jasnu i nedvosmislenu poruku da federalizacije Bosne i Hercegovine neće biti, na etničkom ili bilo kojem drugom osnovu. Bosna i Hercegovina ionako  trpi radi loše unutrašnje organizacije, tako da svako njeno reorganizovanje može biti samo na racionalnim osnovama, kao što je regionalizacija zemlje, ali da te regije nisu etnički utemeljene i da nemaju ovlasti za vršenje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Reorganizacija zemlje kroz njenu etničku federalizaciju kako bi se ostvarili ratni ciljevi u mirnodopskim uslovima i to na način da se realizuje ono što je Međunarodni sud iz Haaga (ICTY) utvrdio kao udruženi zločinački poduhvat jednostavno se neće nikada desiti - zaključio je Komšić, saopćeno je iz Ureda predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Hrvatska stranka BiH: Ucjenama se ne popravlja povjerenje

Posljednjih godina vidimo da je povjerenje između dijela vladajućih stranaka uvelike poljuljano i narušeno, gotovo da ga nema. Međutim, uvijek i samo tada, mogu naći zajedničku riječ kada je u pitanju podjela novca, u tom slučaju spremni su za dogovor i sinkronizirano podizanje ruku, kaže se u reakciji Hrvatske stranke BiH.

Posljednji zaključci HDZa i stranaka koje su još dio HNS-a, dodatno su usložili situaciju i zakomplicirali stvari te su snažno zalupili vrata mogućnosti unaprijeđenja odnosa. Ako je postojalo i ono malo povjerenja ovim potezom ga više definitivno nema. Ako nema povjerenja, kako je moguće da gospodin Čović nagovještava nove razgovore o izmjenama Izbornoga zakona ili je to podcjenjivanje i provokacija upućena svima koji su u posljednje vrijeme učestvovali u razgovorima od Sarajeva do Neuma.

U dijelu zaključaka koji su doneseni stoji "… HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH …", ukoliko se nešto ne uradi ili se nešto i dalje nastavi raditi a što se njima ne sviđa. Ucjenama se ne popravlja povjerenje a roka za vračanje povjerenja više nema.

Nakon ovih riječi svima je jasno da do dogovora o izmjenama Izbornoga zakona neće doći pa se postavlja pitanje što to sada gospodin Čović sa preostalim članicama HNSa čeka i što je još potrebno da se desi kako bi se krenulo u realizaciju točke 7. zaključaka.

Ugovor o izručivanju,  između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, treba doraditi, kako bismo izbjegli dosadašnja negativna iskustva, na način da se svakoj državi isporuči svaka tražena osoba koja ima državljanstvo u državi koja traži izručenje. na čijem teritoriju je počinjeno kazneno djelo. Iz dosadašnjih slučajeva vidimo da to nije funkcioniralo na pravičan način. Kako bismo poslali poruku da nema nedodirljivih koji bi u narednom periodu mogli iskoristiti prebjeg, radi sklanjanja od progona, potrebno je ovo žurno unaprijediti, kaže se u reakciji Hrvatske stranke BiH.

U Mostaru nastavak pregovora

HNS koji okuplja  nekoliko političkih stranaka s hrvatskim predznakom u BiH u subotu je na izvanrednom zasjedanju u Mostaru ocijenilo kako ne postoje uvjeti da se u listopadu izbori provedu po sadašnjem zakonu pa ih je stoga nužno odgoditi do postizanja političkog dogovora o izmjenama.

Predsjednik HNS-a Dragan Čović najavio je kako će novi krug pregovora hrvatskih i bošnjačkih političara uslijediti 22. veljače u Mostaru s ciljem da se približe stajališta o novom načinu biranja članova Predsjedništva BiH. Kazao je kako je model biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH već ranije praktično dogovoren a ukoliko se sve riješi narednog tjedna moglo bi se očekivati zaključivanje konačnog sporazuma u čemu su pripravni sudjelovati i predstavnici međunarodne zajednice.