Stari zanati u Mostaru su osuđeni, čini se, na nestanak. Država je uradila vrlo malo ili gotovo ništa da bi ih sačuvala. Podsticaji su mali i pitanje je kako se dijele, a vlasti su donijele tek nekoliko uredbi o njihovoj zaštiti, piše BHRT.

Starih tradicionalnih zanata slabo ima, možda 10 pravih u Starom gradu u Mostaru, ostalo su uglavnom trgovine. Dosta zanata je izumrlo. U starom gradu najviše ima onih koji oblikuju ili kuckaju bakar, ima stolara, kamenorezaca i ostalih. Kažu nam kako se od ovog posla može lagodno živjeti, ali glavni uslov je kontinuirani rad. 

"Jednostavno danas neće više ljudi da prljaju ruke. Moje mišljenje je da će ovo sve nakon moje generacije i ovih mlađih par što ima, da će ovo skroz izumrijeti", kaže bakrorezac Adnan Vejzović.

Iz Obrtničke komore HNŽ-a  pojašnjavaju kako stari tradicionalni zanati moraju imati zaštićena autorska prava i da županijska komora radi na tome. Isto tako smatraju da im grad odnosno županija mora pomagati kroz razne poticaje. 

"Do sada su bili poticaji, tu do 4-5 tisuća su davali ljudima, ali na današnje cijene, recimo bakra i drugih artikala proizvoda, ne isplati se. Nije da se ne isplati, jednostavno to je mizerno više 4,5 tisuća davati ljudima, tu i bez povećanja 10.000 da ljudi mogu kupiti materijala malo...", ističe Aner Kruškonja, predsjednik Obrtničke komore HNŽ-a.

Grad ili država bi, kako su nam kazali, u urbanizmu Grada Mostar trebali finansijski potpomoći neke organizacije koje bi dale mogućnost starim zanatlijama da odgajajuju nove, mlađe kategorije zanatlija. 

"Suština je da bi bilo dobro razmisliti, osvijestiti bitnost te pokretne baštine, obezbjeđivati novac na nivou, evo da li je to gradski budžet, da li je to preko turističke zajednice ili grada, kantona, znači sve bi se te strukture trebale po pitanju ovog konsolidovati i napraviti jedan koncezus i onda pokrenuti programski, jer ono što ovdje nedostaje su programi i strategija", navodi Senada Demirović Habibija, stručna savjetnica za urbanističko planiranje Grada Mostar.

Turistička zajednica HNŽ-a je itekako svjesna značaja starih zanata za razvoj turističke ponude u cijeloj županiji, pa su, kako su naveli, već krenuli sa projektom zaštite i valorizacije starih zanata na području HNŽ-a u okviru projekta prekogranične saradnje. 

"Želimo jednostavno da uvezemo sve te zanate, da ih predstavimo jednom širem tržištu. Svi će biti uvezani u jednu, da tako kažem, globalnu platformu, jer će moći između sebe sarađivati, razmjenjivati iskustva i definitivno se predstavljati širom Europe i svijeta", kaže omoćnik direktora TZ HNŽ-a Semir Temim.

Još jedan od problema sa kojima se suočavaju zanatlije su jeftine kopije za koje stranci misle da su prave. Na taj način im nelojalna konkurencija oduzima posao. Rješenje naši sagovornici vide, kako kažu, u pomoći države koja bi njihove proizvode morala snažnije pozicionirati na tržištu.