MOSTAR Izumiru zanati u Starom gradu
Ostalo ih je samo desetak
Stari zanati u Mostaru su osuđeni, čini se, na nestanak. Država je uradila malo ili gotovo ništa da bi ih sačuvala. Poticaji su mali i pitanje je kako se dijele, a vlasti su donijele tek nekoliko uredbi o njihovoj zaštiti.
Tradicionalnih zanata u Starom gradu u Mostaru preostalo je desetak, ostalo su uglavnom trgovine. Dosta ih je izumrlo. Najviše je onih koji oblikuju ili kuckaju bakar, stolara i kamenorezaca. Kažu kako se od ovog posla može lagodno živjeti, ali uvjet je kontinuiran rad.
- Ljudi više ne žele da prljaju ruke. Moje mišljenje je da će ovo nakon moje generacije i mlađih par što ima, skroz izumrijeti, kaže bakrorezac Adnan Vejzović.
Pomoć države
Iz Obrtničke komore HNŽ-a pojašnjavaju kako stari tradicionalni zanati moraju imati zaštićena autorska prava. Županijska komora, ističu, radi na tomu. Isto tako smatraju da im vlasti moraju pomagati kroz poticaje.
- Dosad je bilo poticaja. Davali su ljudima po četiri li pet tisuća maraka, ali na današnje cijene, recimo bakra i drugih artikala proizvoda, ni to se ne isplati. Jednostavno to je mizerno, i bez povećanja od 10.000 KM, ljudi mogu kupiti malo materijala, ističe predsjednik Obrtničke komore HNŽ-a, Aner Kruškonja.
Vlasti bi, kako kažu, u urbanizmu Grada trebali financijski pomoći neke organizacije koje bi dale mogućnost starim zanatlijama da odgajaju nove, mlađe kategorije.
- Suština je da bi bilo dobro razmisliti, osvijestiti bitnost te pokretne baštine, osigurati novac… Da li je to gradski proračun, Turistička zajednica Grada ili Županije, sve te strukture bi se trebale konsolidirati i napraviti konsenzus, a onda pokrenuti programski, jer ono što nedostaje su programi i strategija, navodi Senada Demirović - Habibija, stručna savjetnica za urbanističko planiranje Grada Mostar.
U Turističkoj zajednici HNŽ-a su svjesni značaja starih zanata za razvoj turističke ponude u županiji, pa su, kako su naveli, već krenuli s projektom zaštite i valorizacije starih zanata u okviru projekta prekogranične suradnje.
- Želimo jednostavno da uvežemo sve te zanate, da ih predstavimo jednom širem tržištu. Svi će biti uvezani u jednu, da tako kažem, globalnu platformu, jer će moći između sebe surađivati, razmjenjivati iskustva i definitivno se predstavljati širom Europe i svijeta, kaže pomoćnik direktora TZ HNŽ-a Semir Temim.
Konferencija
Problem izumiranja starih zanata u Mostaru bio je temom sjednice Organizacije gradova svjetske baštine u Mostaru. Regionalni koordinator OWHC-a za Južnu Europu i Mediteran Rafaela Perez de la Concha Camacho je naglasio da su osnovni projekti koje rade u Glavnom tajništvu prije svega zanatske radnje.
Posebno je naglasio da će se raditi na sa mladima u okviru projekta koji se i zove "Mladi ambasadori baštine", jer se smatra da je jako bitna mišljenje mladih ljudi, pogotovu kada se tiče ove baštine.
- U okviru ove organizacije svjetskog nasljeđa radimo na novoj mapi puta gdje prikupljamo osnovne ciljeve koje zapravo ova organizacija želi dosegnuti, kazao je.
Organizacija gradova svjetske baštine osnovana je 1993. godine i broji oko 300 gradova u kojima se nalaze lokaliteti uvršteni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. OWHC implementira Konvenciju Svjetske baštine, te radi na podizanju svijesti o važnosti svih vrijednosti naslijeđa i sastoji se od nekoliko Regionalnih sekretarijata.
Cilj projekta je pomoći očuvanju znanja zanatlija, uzimajući u obzir i razne zanate i zanimanja koja se bave restauracijom spomenika i lokaliteta svjetske baštine.
N. K.