Krajem prošloga tjedna održan je drugi sastanak predstavnika gradskih organizacija SDA, SBB-a, DF-a, Stranke za BiH i BPS-a, s ciljem zajedničkog nastupa na lokalnim izborima u Gradu Mostaru.

Pet stranaka prema riječima čelnika DF-a u Hercegovini Ahmeda Džubura dobilo je potporu još nekih političkih subjekata, ali ne i svih koje su pozvane u koaliciju (na jedinstvo). Nedavni sastanak protekao je “u konstruktivnom razgovoru“, a usuglašeni su i principi koje sudionici još ne žele dijeliti s javnošću.

Nesuglasice se zaboravljaju

Tvrdili su tek da su opće prihvatljivi, kao i da vrednuju sve što je važno za budućnost grada. Poziv ostalim probosanskim strankama koji je upućen već na prvom sastanku, i dalje je otvoren, međutim njemu se kako stvari stoje ipak neće svi odazvati.

Nesuglasice između stranaka koje će činiti koaliciju stavljene su, naveli su tad, u drugi plan. U fokusu su, kako su kazali, stvarni problemi građana Mostara.

Iz SDP-a i Naše stranke u startu su odbili mogućnost zajedničkog nastupa s ovim strankama, a kako stvari stoje Bh. blok nije jedini subjekt u Mostaru koji će nastupiti samostalno. Predsjednik PMP-a Semir Drljević – Lovac na stranačkoj platformi u sklopu PMP kronike kazao je kako mu ne pada napamet “statirati u režiranim sastancima i pokvarenostima“.
S prvog sastanka pet stranaka najavljen je poziv i Koordinaciji srpskog naroda u Mostaru, također s ciljem eventualnog koaliranja ili suradnje. Podsjećamo, lider SDA Bakir Izetbegović nakon potpisivanja sporazuma 17. lipnja koji je vodio ka održavanju izbora u Mostaru, kazao je kako bi upravo Srbi ubuduće mogli biti jezičak na mostarskog vagi.

S druge strane Koordinacija planira zajednički nastup stranaka sa srpskim predznakom, a koaliranje s bilo kim drugim prije izbora, tvrde, ne dolazi u obzir.

-Ako bismo surađivali, onda bismo potvrdili sve politike unazad 25 ili 20 godina koje po nas nisu bile dobre. Stoga ćemo ići samostalno, s vlastitim programom i ciljevima i bez drugih stranaka. Dakle, probosanske i prohrvatske stranke zasad isključujemo, dok naravno nakon izbora možemo razgovarati o suradnji, ali isključivo na principima koje zastupamo 20 godina u Mostaru, izjavio je predsjednik SNSD-a Grada Mostara, Mladen Krnjeušić.

Zbrojno s biračima u dijaspori, na lokalnim izborima u Mostaru pravo glasa ima oko 7000 građana srpske nacionalnosti. Lider SNSD-a Milorad Dodik očekuje da dva od četiri garantirana srpska mjesta u Gradskom vijeću, dobiju kandidati Jedinstvene srpske liste, što bi, kako je rekao, “bila odlučujuća prevaga u izboru vlasti“.

Njegova izjava protumačena je kao najava formiranja većine zajedno s vijećnicima HDZ-a ili stranaka okupljenih u koaliciju Hrvatskog narodnog sabora. U Koordinaciji ipak odbacuju ovakve pretpostavke, poručujući i kako neće, odnosno kako ne žele predstavljati prevagu ni na čijem mlinu, osim na mlinu građana Mostara, prije svega onih srpske nacionalnosti.

- Ako želimo da zastupamo interese srpskog naroda, zašto bismo bili jezičak na vagi ili zašto bismo bili na nečijoj strani? Bit ćemo na strani naroda koji predstavljamo. I na strani građana. Dosad smo imali predstavnike koji nisu radili u korist Srba, što najbolje potvrđuje da nije nikada uložen vitalni nacionalni interes u Vijeću, govori Golo.

Očekuje se da kandidate srpske nacionalnosti na izborima u prosincu ponudi i blok stranaka okupljenih oko SDA, Hrvatski narodni sabor, a to će sasvim sigurno uraditi i Bh. blok.

- Svi oni imaju dežurne Srbe koji dosad, dok su bili u Gradskom vijeću, nijednom nisu zastupali interese srpskog naroda, posebno ne vitalni nacionalni interes, tvrdi Mladen Krnjeušić.

Tko je legitiman?

U strankama građanske orijentacije u Mostaru ističu kako kandidati stranaka sa srpskim predznakom nemaju eksluzivitet političkog predstavljanja jednog naroda.

Miljan Rupar kadar je SDP-a BiH i jedan od onih koji bi mogli naći svoje mjesto na listi Bh. bloka.

- Ne može se reći da je netko legitimni ili autentični predstavnik nekoga ili nečega. Definicija te riječi zapravo još i ne postoji. Radi se o pokušaja stranaka s nacionim predznakom da prisvoje taj izraz i sebe zastupaju kao jedine predstavnike. Oni to nisu, ni jedni, ni drugi, ni treći, smatra on.

Koordinacija srpskog naroda i u listopadu 2018. godine ponudila je jednistvenu srpsku listu na izborima za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, međutim tada nijedan od ponuđenih kandidata nije uspio osvojiti mandat.

 Podsjećamo, shodno minimalnim kvotama u Gradsko vijeće birat će se minimalno četiri Srbina i jedan vijećnik iz reda ostalih. Tko će sve koga nuditi na listama ostaje da vidimo, makar se može očekivati uzbudljiva politička jesen u gradu.

D. A.