Bilo kakva odluka u vezi s Izbornim zakonom BiH u pogledu odredbi što se tiču izbora u Gradu Mostaru u nadležnosti je plenarne sjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (USBiH).

Potvrdio je to registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan u izjavi za Fenu, odgovarajući na upit u vezi s presudom Europskog suda za ljudska prava po tužbi Irme Baralija zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru, kojom je, između ostalog, predviđena mogućnost da Ustavni sud BiH, u slučaju njenog neprovođenja, uspostavi privremeno rješenje.

- Mogu dati informaciju samo u pogledu odluka koje je Ustavni sud BiH donio, a što se tiče situacije koju obuhvata i presuda Suda za ljudska prava u predmetu ‘Baralija protiv BiH’, da dosad Ustavni sud o tome nije odlučivao – precizirao je Mijan.

Podsjetio je kako je svaka odluka u tom pravcu nadležnost plenarne sjednice Ustavnog suda BiH, koju čine i tri međunarodna suca, izražavajući skepsu u pogledu tehničkih uvjeta za osiguranje njihovog prisustva radi donošenja bilo kakve odluke, a s obzirom na općepoznate okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa.  

Na dodatni upit u vezi sa službenom relacijom između Suda u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH, Mijan je naveo kako ne bi ulazio u spekulaciju o konkretnom slučaju.

Pojasnio je, međutim, kako jedina relacija, kada se radi o pravnoj osnovi između dva spomenuta suda, jeste jedna odredba u Pravilima Ustavnog suda BiH “da ukoliko Europski sud utvrdi kršenje ljudskih prava u nekom predmetu, koji je bio na razmatranju pred Ustavnim sudom, Ustavni sud će ponoviti procedure u tom slučaju”, uz opasku kako smatra da se to ne odnosi na spomenutu situaciju.     

Dodao je kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u presudi u predmetu Baralija dao nalog državi Bosni i Hercegovini.

Kako je poznato, Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) raspisala je Lokalne izbore za 4. 10. Međutim, izbori nisu raspisani za Gradsko vijeće Mostara, jer su izborna pravila koja su vrijedila za taj grad još 2008. stavljena van snage odlukom Ustavnog suda BiH, koji je ocijenio kako ona nisu u skladu s Ustavom.

Istovremeno, zaključkom CIK-a ostavljena je mogućnost da i Mostar bude uključen u oktobarske izbore, ukoliko se u međuvremenu pronađe rješenje za spomenuti problem.

Jedna od mogućnosti je da Ustavni sud BiH nametne privremeno rješenje, što proistječe iz presude Europskog suda za ljudska prava iz oktobra 2019. (predmet Baralija).

Taj je sud, odlučujući po tužbi Irme Baralije, presudio kako su joj, kao građanki Mostara, uskraćena prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno kako je diskriminirana, jer joj je duže od deset godina onemogućeno glasati u gradu u kojem živi.

U skladu s tom presudom, vlasti BiH su u obavezi izmijeniti Izborni zakon BiH, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada presuda postane konačna.

Kako je ranije priopćenoiz Suda u Strasbourgu, ukoliko tužena država propusti to učiniti, Ustavni sud ima ovlaštenje da sam uspostavi privremeno rješenje.