Mostarski pravoslavci na božićnoj liturgiji u hramu Rođenja Bogorodice
Srpska pravoslavna crkva i njezini vjernici danas proslavljaju blagdan Božića – dan Isusova rođenja.
U Mostaru božićnu liturgiju u hramu Rođenja Presvete Bogorodice predvodio je paroh mostarski Duško Kojić.
- Gospod je danas došao na zemlju i rodio se, uzeo obličje sluge, postao čovjekom, da bi nas same zaštitio i spasio, da bi nam pomogao da i mi postanemo bogovi po blagodatima. Ali nam je zapovjedio da ljubimo jedni druge kao što ljubimo sami sebe -kazao je okupljenim vjernicima paroh Kojić.
Istaknuvši kako je protekla godina bila teška, paroh Kojić vjernicima je naglasio kako je to bila i godina opomene, koja će sve ljude naučiti kako da žive dalje i kakvi dalje trebaju biti.
Paroh Kojić je uz čestitku Božića, vjernicima poželio da im ova godina bude godina s više zagrljaja, susreta i druženja, te godina s više zdravlja i više dobra.
Blagdan Božić proslavlja se tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. Blagdan je to rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.
U kršćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje čovjeka i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već da će mu poslati Spasitelja.
Za Božić se ljudi, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".
Prema običajima, pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. siječnja, kada počinje božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza.
Tog dana blaguju u svom domu s polaznikom, izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete. Žene pripreme bogatu božićnu trpezu, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj.
Poslije ručka, običaj je otići čestitati rodbini i prijateljima, a zatim i ostalim mještanima.
Inače, pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. siječnja proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.