Piše: Dragan Bradvica

Pandemija koronavirusa pustoši bh. ekonomiju i ukoliko se stanje ne stabilizira i ne pronađe način suzbijanja širenja zaraze u Europi i svijetu situacija bi u sljedećem razdoblju mogla biti i gora od trenutne.

Zbog toga su se u problemima našle i najjače svjetske ekonomije iako su u realni sektor 'upumpale' milijarde i milijarde eura ili dolara.  S obzirom kako u Bosni i Hercegovini nikada i nije bilo nekih jasnih vizija, strategija i planova za svaku moguću situaciju nego su se stvari rješavale ad hoc jasno je kako bilo kakvo ozbiljno predviđanje je nezahvalno. Tim više što nitko osim možda vlasti i nema prave podatke koji bi nam barem pružili mogućnost da sagledamo pravo stanje stvari.

Nadalje, i sada svjedočimo onome u čemu se bh. političari jedino dobri – zaduživanju kako bi se pokrpale velike proračunske rupe pa tako krizu jedino i isključivo nisu osjetili ministri, parlamentarci, javni sektor. A da to tako bude i dalje država očekuje u prvoj polovici 2021. novi aranžman s MMF-om.

Nastavak propadanja

Prvobitno je planirano da se uzme oko milijardu maraka i to pod istim obrazloženjem – novac nam je potreban zbog reformi. Istih onih 'reformi' za koje sve ozbiljne međunarodne institucije tvrde kako ih nikada nije niti bilo te kako nisu niti u planu.

A kakvo je stanje u proračunima na svim razinama svjedoči i podatak koji prenose mediji posljednjih dana kako se ipak neće ići u zaduženje od milijarde nego čak 1,4 milijarde maraka. U krizama kakva ovo svakako jeste zaduženja su neophodna ali ukoliko se novac ne iskoristi za ulaganja, investicije i realni sektor samo ćemo ući u novi krizu iz koje ćemo se teško vaditi.

Na to godinama upozorava progresivni dio struke, kao i da država jednostavno mora pustiti gospodarstvo da 'prodiše' a ne na sve moguće način 'gušiti' realni sektor na uštrb javnog. Nadalje, reforme su i više nego nužne i to ne danas nego jučer ali o tome u ovoj zemlji nitko niti ne razmišlja. Još kada znamo da 2022. idu opći izbori, a gro stranaka jedini izborni program ima podizanje međunacionalnih tenzija i uhljebljivanje u javno sektor jasno je koji će njihovi prioriteti biti u sljedećem razdoblju.

Neiskorištene milijarde

Svemu ovome treba dodati kako je ukupni dug naše zemlje na dan 30. lipnja iznosio iznosi više od 12,1 milijardu maraka, od čega je vanjski dug više od 8,66 milijardi maraka ili 71,17 posto, dok je unutarnji dug veći od 3,51 milijardu maraka ili 28,83 posto od ukupne javne zaduženosti.

U odnosu na 31. prosinca 2019. javni dug se povećao za 963,98 milijuna maraka ili 8,60 posto, s tim da se vanjski dug povećao za 521,98 milijuna maraka ili 6,41 posto, a unutarnji dug za 14,40 posto ili 442 milijuna maraka.  Udio javnog duga BiH u BDP-u iznosi 35,51 posto.

Nadalje, da apsurd svega bude još veći, BiH je na navedeni datum imala više od 2,6 milijardi maraka ugovorenih a još nerealiziranih kredita. Prevedeno – na računima nam milijarde leže neiskorištene, na to plaćamo više milijunske penale a istovremeno bjesomučno podižemo nove kredite koje ćemo iskoristiti za 'papirnate reforme'.