Potencijali koji nisu dovoljni iskorišteni

Politika koči i turizam u BiH, Nemamo jedinstven zakon čak ni na razini entiteta, Nedostaje i kvalitetna strategija, Nemamo državno Ministarstvo turizma, PDV na turizam nam je duplo veći nego u konkurentskim zemljama

U periodu siječanj – travanj 2022. turisti su ostvarili 316.236 posjeta Bosni i Hercegovini, što je više za 74,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je državna Agencija za statistiku.

Kako navode, istovremeno je ostvareno 704.709 noćenja, što je više za 64,5 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Broj noćenja domaćih turista viši je za 13,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 140,6 posto u odnosu na isti period prošle godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 41,3 posto, dok je 58,7 posto - učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše su ostvarili turisti iz Hrvatske (25,6 posto), Srbije (24,6 posto), Slovenije (7,4 posto), Njemačke (4,5 posto), Crne Gore (4,2 posto), Turska (3,6 poto) i Austrije (2,8 posto), što je ukupno 72,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 27,3 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u Bosni i Hercegovini, na prvom mjestu je Kuvajt s prosječnim zadržavanjem od 3,5 noći, a slijede ga Kina sa 3,1 noći te Luksemburg i Mađarska sa po 2,9 noći. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti “hoteli i sličan smještaj” s učešćem od 94,4 posto.

Hrvatska puno ispred nas

U prvih pet mjeseci u Hrvatskoj je, recimo, ostvareno gotovo 10 milijuna noćenja ili 153 posto više nego u isto vrijeme 2021., a to je ostvarilo 2,9 milijuna turista ili 175 posto više nego ih je došlo lani.

U odnosu na 2019, to je 77 posto rezultata u dolascima i 88 posto u noćenjima, a najviše noćenja bilo je na područjima Istre, Kvarnera te u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

U Hrvatskoj trenutno boravi više od 190 tisuća turista čime se nastavlja dobar trend iz svibnja s 1,3 milijuna dolazaka i 4,9 milijuna noćenja, što je za 178 i 155 posto više nego u istom mjesecu 2021. Od trenutnih 190 tisuća turista, oko 175 tisuća su stranci, a među njima je najviše Nijemaca, Austrijanaca i Britanaca. Slijede turisti iz Poljske, Slovenije i SAD-a.

Bosna i Hercegovina je gledajući raznolikost kultura, broj turističkih atrakcija i destinacija, kao i samu klimu jedna od najpoželjnijih destinacija za turiste u Europi i svijetu, međutim reultati nisu onakvi kakvi bi bili da su ispunjeni svi potencijali koje imamo.

- Mislim da rezultati ili ta neiskorištenost potencijala koje imamo dosta ovise o političkoj situaciji. Nemamo jedinstven zakon čak ni na razini entiteta – Federacije BiH, kao ni jedinstven zakon o boravišnoj pristojbi. Nedostaje i kvalitetna strategija. Imamo zaista ogroman prostor za napredak, ali ne napredujemo. Posebno važno je spomenuti i lošu cestovnu infrastrukturu. O značajnijem rastu turističkih brojki nećemo moći pričati sve dok Banja Luka, Sarajevo i Mostar ne budu povezani kvalitetnom autocestom, smatra Branimir Butigan, predsjednik Udruge hotelijera Neum.

-Stvari u zemlji definitivno nisu na svome mjestu i to je prva stvar zbog koje rezultati u turizmu nisu u skladu s potencijalom, smatra predsjednik Udruge turističkih djelatnika Neuma, Davor Krešić.

- Imamo probleme i lošije rezultate od onih koji bi se realno mogli ostvariti, jer zakonski nije sve postavljeno na svoje mjesto. Nemamo državno Ministarstvo turizma, PDV na turizam nam je duplo veći nego u konkurentskim zemljama, a ni plaće radnicima nisu konkurentne sa susjedima. Istovremeno su svi inputi, kao i troškovi jednaki njihovima. A oni su veliki i kod njih, pa i kod nas. Jedan od problema je i taj što nemamo državnu turističku zajednicu i jedinstvenu promociju, a posebno veliki problem je loša cestovna infrastruktura, kao i željeznička. Imamo samo sarajevski aerodrom koji je OK, dok su mostarski i tuzlanski iskreno katastrofa, tako da u biti nemamo preduvjete za velike priče. Ja ću reći, ali da se nitko ne uvrijedi, da samo glupi ljudi pričaju o potencijalima koji nisu iskorišteni, dok ih pametni iskorištavaju. Sve je, jednom rječju, šuplja, smatra Krešić.

Za razliku od Butigana i Davora Krešića, predsjednik Turističke zajednice HNŽ-a Andrija Krešić mišljenjenja je kako su potencijali ipak u dobrom postotku iskorišteni, te kako turizam u BiH može i treba biti primjer ostalim granama gospodarstva.

- Pođimo od toga da pitamo tko je ustvari relevantan da sudi da ono što imamo danas u zemlji nije dobro? Istina je da može i treba bolje, ali turizam po mome sudu je jedna od pozitivnih priča Bosne i Hercegovine. Svi koji se bavimo ovom granom gospodarstva smo na istome fonu, dakle borimo se da dovedemo što više ljudi i da ih što duže zadržimo kod nas. I to uspijevamo. Možda tempo razvoja nije kakvog bismo željeli, ali doći će i to. Dvije godine smo imali zastoje koji su nas vratili unatrag, a mi smo se ponovno oporavili i vjerujem da ćemo u ovoj sezoni imati brojke približne 2019. Ništa ne ide preko noći. Turizam je od onih grana u koje se dugo i dosta treba ulagati da bi se kasnije ostvarili rezultati. Iz moga kuta, nije to loše, i na koncu će biti znatno bolje. Imat ćemo i goste i noćenja i sigurno je da ćemo naučiti nove stvari i prilagoditi ih gostima, navodi Andrija Krešić.

Bojan Vučurević, načelnik odjela za turizam Grada Trebinja suglasan je s Andrijom Krešićem – situacija nije crna, a bila bi i bolja ako bi se građanstvu prezentirali stvarni podaci, odnosno prave brojke!

- Rezultati su takvi kakvi jesu jer imamo lošu i neuređenu evidenciju turističkog prometa. Cifre su na niskoj razini, jer je kontrola loša, ne prijavljuje se sve... Kada bismo imali prave kontrole, prije svega u privatnim smještajima, sve bi bilo bolje. Brojke bi bile pozitivne i zadovoljavajuće. Smatram da naši rezultati u stvarnosti nisu loši, te da se stvara kriva slika jer određene stvari prolaze ispod radara. Problem Bosne i Hercegovine je loša reklama koju imamo vani, a to je da smo politički nestabilna zemlja, da nije davno bio rat, da postoje podjele, pa nas onda nekako doživljavaju kao treće zemlje, kaže Vučurević.

Državno ministarstvo turizma?

Naši sugovornici smatraju i kako bi stanje u turizmu Bosne i Hercegovine bilo bolje ako bismo imali Ministarstvo turizma na razini države.

- Državno ministarstvo nemamo jer ga ne žele politike u ovoj zemlji. Budimo realni – što Njemačkoj znači ili predstavlja Ministarstvo Republike Srpske ili Federacije BiH? Apsolutno ništa! To tako ne ide. Turizam ne poznaje granice, posebno ne entitete. Mi se moramo predstavljati kao jedinstven teritorij uklopljen u regiju, a ne kao Federacija BiH ili Republika Srpska. Bolje bi, vjerujte mi, bilo ako bismo se predstavljali recimo kao regija Hercegovina i Kanton Sarajevo. Strancima entiteti ne znače ništa, tvrdi Davor Krešić.

Njegov prezimenjak Andrija također je desetljećima zagovornik osnutka ministarstva ili turističke zajednice na razini države.

- Uporno godinama govorim kako je ogromna šteta to što nemamo instituciju na razini države koja bi skrbila o turizmu. Ne mora to biti ministarstvo – nužno, ali neka to makar bude državna turistička zajednica. Mnogo bi lakše i bolje bilo da ju imamo. Kompletan sustav se mora posložiti od temelja do krova, odnosno od lokalne zajednice do države, ali na način da se precizira što je čiji posao i što tko treba da radi, rekao je.

Za Branimira Butigana i Bojana Vučurevića nije presudno imati državno ministarstvo, jer i entitetska, smatraju, mogu uraditi mnogo.

- Prema mome sudu može se mnogo toga posložiti ili riješiti i s entitetskim ministarstvima. Ipak, mi imamo lošu političku situaciju u zemlji koja se godinama ne mijenja. Svi smo na neki način taoci svega toga, ne samo mi u turizmu, naveo je Butigan.

- Možda je bolje u ovome trenutku to što imamo dva entitetska ministarstva. Istina, u Federaciji BiH je sve to kompliciranije u odnosu na Republiku Srpsku, jer svaka županija ima svoju zajednicu, pa onda i svaka svoj zakon o turizmu. U perspektivi slažem se da bi državno ministarstvo bilo dobro rješenje. Zašto da ne, kazao je Vučurević.

Dnevni list