Piše: V.S.Herceg

Plenarna sjednica Europskog parlamenta (EP) od prošlog tjedna gdje su prijedlog teksta izvješća EP-a o BiH kritizirali hrvatski europarlamentarci Željana Zovko (HDZ), Sunčana Glavak (HDZ), Tonino Picula (SDP) i Ruža Tomašić (Hrvatski suverenisti) jer se eksplicitno ne spominju prava "konstitutivnih naroda u BiH", i dalje je aktualna tema u medijima, ali i političkim komentarima.

Međutim, nakon što njihovi amandmani kao takvi ipak nisu izglasani, svi hrvatski europarlamentarci izjasnili su se da su zadovoljni izvješćem, odnosno, Rezolucijom u dijelu o napretku BiH jer spominje "daytonsku BiH". To je dobar način da se poraz diplomatski proglasi "pirovom pobjedom" i iz svega nastoji izaći kao ne baš potpuni 'luzer'.

Pitanje koje se nameće nakon svega je zašto je ta blamaža bila potrebna hrvatskim europarlamentarcima u Europskm parlamentu jer, kako su i sami komentirali, govori se o 'daytonskoj BiH', čiji Ustav podrazumijeva tri konstitutivna naroda? Možda kako bi pokazali da se i oni "brinu" o bh. Hrvatima kao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je zaslužan za uvrštavanje 'daytonske BiH' u NATO-ovu Deklaraciju i to je dobro iskoristio kako bi "natrljao nos" HDZ-u Hrvatske.

Je li to bio potpuno nepotreban fijasko hrvatskih europarlamentaraca koji je ponovno skrenuo pozornost na bh. Hrvate kao agresivne nacionaliste, rušitelje suvremene BiH, te izazvao novi val likovanja od strane bošnjačkog političkog spektra koji, zbog suverene snage svoje brojnosti, ima komfor zalagati se za "građansku BiH". Ili je to otkrilo da EU 'Zeleni' i 'Lijevi' BiH vide kao romantiziranu, anacionalnu državu što je, barem u bližoj budućnosti, teško izvedivo. Ili bi se za sve jednostavno, kao u nekom vicu, moglo kazati: "Nemojte nas branit' više".

Čović: "I da je spomenuta konstitutivnost, bi li se išta promijenilo?"

“I da je spomenuta konstitutivnost, bi li se išta promijenilo? Jednako ne bi. Mi imamo mnogo rezolucija koje smo pratili posljednjih 20 godina, u nekim se spominje manje ili više konstitutivnosti, jednakopravnost, legitimno predstavljanje, eliminiranje opcije da jedan narod bira predstavnike drugog ili kako je tko pisao na kojoj destinacijama, gdje smo sve razgovarali, Bruxelles, Sarajevo, Prag, Budimpešta, Washington… U Rezoluciji se jasno govori o “daytonskoj BiH”, a daytonska BiH, Aneks 4, jasno govori o ustavnoj ulozi konstitutivnih naroda. A to ćete čitati i u odlukama Ustavnog suda, a po apelaciji Izetbegovića, kao jednako i Ljubića. Je li političko nadmudrivanje izvan BiH više ili manje naglasilo ili ne konstitutivnost naroda, to nema posebnog značaja za poziciju BiH, tri naroda u BiH ili hrvatskog naroda u BiH”, komentirao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović neuvrštavanje "konstitutivnih naroda" u Rezoluciju.

Prema njegovoj izjavi da se zaključiti da je sve bilo "političko nadmudrivanje izvan BiH", pa samim time i ne baš previše važno ili potrebno iako bi, da je kojim slučajem namjera uspjela, to zasigurno bilo referirano kao veliki uspjeh i pobjeda.

Slično je izjavia i HDZ-ova europarlamentarka i bivša veleposlanica BiH u Italiji, Željana Zovko koja je naglasila da je "izuzetno zadovoljna jer se u Rezoluciji kaže da Izborni zakon mora biti promijenjen sukladno odluci Ustavnog suda i međunarodnih sudova".

Ako se koncept konstitutivnih naroda izbaci iz ove rezolucije moram istaknuti da ništa nismo naučili u proteklih 30 godina”, kazala je Zovko, obrativši se europarlaentarcima prije izglasavanja.

Ali, daleko manje dramatična je bila nakon izglasavanja Rezolucije.

"Zbog velikog pritiska 'Zelenih' i lijeve grupacije koja jednostavno nije u stanju prepoznati realnost same BiH, dobili smo situaciju da ovaj amandman nije prošao. Hrvatska delegacija je glasala protiv ovakve Rezolucije jer ne odražava realnost, premda je Rezolucija ugradila najveći broj amandmana koje smo uložili kao što je i 'Mostarski sporazum' koji predstavlja princip legitimnog predstavljanja. Rezolucija sama sadržava zahtjeve za promjenom izbornog zakona, uvažavajući sve presude Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova, potrebu inkluzivnosti što znači ta inkluzivnost podrazumijeva konstitutivna prava tri naroda", komentirala je Zovko nakon izglasavanje Rezolucije u EP-u. 

Picula ne vidi kako zamijeniti dotrajali Daytonski okvir

SDP-ovac Tonino Picula i član ljevice u EP-u, također je glasovao protiv Rezolucije.

"Još se ne vidi kako zamijeniti dotrajali Daytonski sustav sustavom primjerenijim jednoj složenoj zajednici koja će biti učinkovitije povezana vlastitim različitostima. Pri tome ustavne reforme i reforma izbornog zakonodavstva su ključne za europsku perspektivu. BiH treba biti funkcionalna država svojih konstitutivnih naroda i svih građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog zastupanja, rekao je Picula u EP-u. Izgleda, riječi su mu "odletjele u vjetar", barem što se tiče većine europarlamentaraca. Neki utjecajni komentatori, koji i inače inzistiraju na "konstitutivnosti" u BiH iako se (ponovno i također) ista podrazumijeva daytonskim ustavom, sada kritiziraju zastupnike u EU parlamentu zbog "nepotrebne drame" jer se ionako radio o jednoj u nizu deklaracija, rezolucija...

Zastupnica Ruža Tomašić je, u ime Europskih konzervativaca i reformista (ECR) rekla kako “Parlament odbija prihvatiti činjenicu da je BiH tronacionalna država tri konstitutivna naroda” te da se tako "negira identitet onih koje bi trebao uvažavati i slušati”, kazala je Tomašić, dodavši da "Parlament provodi društvene pokuse na narodima u BiH".

Prlić: "U Ustavu BiH već stoji konstitutivnost"

Međutim, a ono što je posebno zanimljivo, je to da se oko ovakvog pogleda na raspravu u EP-u slažu i oni koji se inače politički baš i "ne dodiruju" u BiH.

"Iznimno sam zbunjen, osobito kada su u pitanju prijedlozi amandmana od strane europarlamentaraca iz Hrvatske", izjavio je ze FTV Sipe Prlić, novoizabrani predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u BiH, obrazloživši to riječima da, "kada u Ustavu BiH ne bi stajala konstitutivnost naroda, nekako i mogao opravdati njihovo zalaganje za konstitutivnost naroda".

“Budući da to eksplicitno stoji u Ustavu BiH, nije mi jasno zašto su uopće zahtijevali da takav amandman uđe u izvješće o BiH Europskog parlamenta. Zaista mi je zbunjujuće i plašim se da je to nekakva politička igra jer što se sad zbiva na političkoj sceni u BiH? Jedni likuju, a drugi tobože, evo kažu da im se oduzima i to. Niti treba likovati, niti je bilo što oduzeto bilo kojem konstitutivnom narodu u BiH. Moram podsjetiti po čijoj apelaciji je došlo do konstitutivnosti naroda u BiH. Možda su narodi u BiH to i ovi što ne spadaju u narode već u ‘Ostale’ zaboravili“, naveo je Prlić uz napomenu da je apelaciju podnio bivši predsjednik BiH i predsjednik SDA, Alija Izetbegović, čemu se tada, 2000. godine, suprotstavljao HDZ BiH.

Politička analitičarka Ivana Marić također je obavila kako je EP odbacio amandmane hrvatskih parlamentaraca da se u rezoluciji o BiH na formulaciju "preobraziti BiH u potpuno funkcionalnu i uključivu državu koja potpuno osigurava prava svih građana” doda “i konstitutivnih naroda”.

"Ovim je EU poslala jasnu poruku HDZ-u Hrvatske i HDZ-u BiH", napisala je Marić.

Europski 'Zeleni' i 'Lijevi' srušili bi daytonski sporazum i uveli "romantiziranu BiH". Teško.

Inače, Rezoluciju su snažno podržali govornici iz kluba Socijalista i demokrata (S&D), kluba liberala Obnovimo Europu i Zelenih.

Zastupnica nizozemskih Zelenih Tineke Strik je, između ostaloga, kazala da Parlament treba “izbjegavati referiranje na privilegirana prava tri konstituirana naroda kako bi se obnovilo povjerenje u politiku u BiH” te da je potrebno “odbaciti sve nacionalističke politike” što ipak pokazuje nepoznavanje Ustava BiH koji je stvoren na temeljima daytonskih pregovora tri nacionalne vođe BiH, uz snažni angažman međunarodne zajednice, Srbije i Hrvatske.

Koliko će ova "romansirana" ideja Zelenih i Lijevih u EP-u potrajati, o BiH kao anacionalnoj državi, državi bez nacionalnih identiteta, posebice kada i u zemljama EU-a posljednjih godina raste utjecaj desnice, i hoće li BiH možda uskoro biti još jedan neuspio "pokus"? Međutim, ono što je činjenica je da su daytonsku bih potpisali lideri nacionalnih stranaka, uz najsnažniji angažman SAD-a i samo dogovor u BiH to može konačno i promijeniti, a ovakvi ili slični pokušaji u EP-u samo su korak natrag.