Piše: Dragan Bradvica

Cijela 2022. godina protječe u predizbornoj kampanji, stvari su se dodatno dinamizirale u rujnu. Kako to obično i biva u našoj zemlji tada staje sve osim političkih prepucavanja, podizanja tenzija i 'povijesnih' tema.

I tako dok su naše političke (kvazi)elite narode i ljude konstantno vraćale u prošlost surova sadašnjost nam svakodnevno lupi šamar, a budućnost bi mogla donijeti i pravi ekonomski tsunami.

Cijela Europa se već mjesecima sprema za surovu jesen i zimu, više i nema ozbiljnog političara i ekonomiste koji ne tvrde kako će one biti najgore u posljednjih pedesetak godina, samo je pitanje koliki će intenzitet udara biti, nama su i dalje na repertoaru teme iz 1914., 1941, 1992. Inflacija se nastavlja, zbog rasta kamatnih stopa slijedi i recesija, prijeti vrlo realna mogućnost nedostatka energenata… Kada će se jedna Njemačka ili Francuska naći u ogromnim problemima što li onda čeka 'bolesnika BiH'?

Kamatne stope i zaduženja

Domaće vlasti su posljednjih mjeseci uslijed galopirajuće inflacije imala nikada veće proračune. Ali, kako to inače i bude u BiH, to je poprilično već 'raščerupano' inim davanjima, povećanjima plaća političarima, sumnjivim natječajima, pokušajima 'kupovine' glasova dijeljenjem po 100 maraka raznim kategorijama stanovništva.

Neminovno je, prema mnogima, kako će odmah nakon izbora vlasti ići u nova zaduženja. A ta zaduženja će vrlo vjerojatno ići po višim kamatnim stopama. Naime, SAD i EU su već podigle kamatne stope kao jedan od alata borbe s visokom inflacijom. Mnogi smatraju da će to činiti i BiH. A kako zaduženja nisu ni prestajala, svjedoči i primjer RS-a.

Tamošnja vlast je pred izbore dijelila novac 'šakom i kapom', ali samo u nekoliko posljednjih tjedana se zadužila za 110 milijuna maraka i to po kamatnoj stopi od čak pet posto. Prema podacima o javnom dugu iz ove godine, svaki stanovnik RS-a je dužan oko 5.400 maraka, a javni dug ovog entiteta će sa ovim zaduženjem, ali i ostalim zaduženjima u trećem kvartalu, opet dostići razinu od preko 6,2 milijarde maraka.

Nadalje, SAD i EU, a time i nas, u 2023. čeka i izgledna recesija. Naime, podizanje kamatnih stopa trebalo bi smanjiti inflaciju ali i izazvati novu recesiju. To pak znači pad gospodarske aktivnosti u cijelom svijetu, manji izvoz iz BiH ali i manje novca i iseljeništva za naše stanovništvo. A radi se o ogromnim novcima za bh. prilike.

Doznake iz inozemstva su u 2021. iznosile su blizu tri milijarde maraka, što predstavlja rekord u poslijeratnoj povijesti BiH. Ukoliko nešto dulja recesija pohara EU, jasno je da stanovništvo neće raspolagati s količinama novca kao ranije, kako će se zbog većih kamatnih stopa zaduživati teže, a onda i slati manje novca svojim obiteljima u zemlji.

Hrana i energenti

Problemi tu ne staju. Očekuju nas i nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica u BiH. Možda čak i nestašica, pa posljednjih dana mnogi upozoravaju kako nam prijeti drastično poskupljenje mlijeka ali i moguća nestašica ovog proizvoda.

Električna energija će, čini se, neminovno poskupjeti. Pitanje je samo za koliko – žitelji teško da mogu pregrmjeti bilo kakvo poskupljenje, a poslodavci upozoravaju da bi svako poskupljenje preko 20 posto značilo katastrofu. Kada dođe do poskupljenja cijena električne energije, neminovno ide i novo poskupljenje svih drugih proizvoda.

S obzirom kako se kreću cijene naftnih derivata, a da država nije do sada učinila ništa kako bi te cijene ograničili, više nikoga u ovoj zemlji ne bi iznenadilo da ubrzo gledamo da je litra godina na bh. benzinskim postajama i po četiri marke.

Znajući sve ovo, ali i činjenicu kako je u BiH nezaposlenost oko 17 posto, kako je isto toliko stanovništva ispod linije siromaštva, kako oko 60 posto radnika ima prosječnu plaću od oko 700 maraka, kako najveći broj umirovljenika prima minimalnu mirovinu, jasno se nameće pitanje kako ćemo uopće preživjeti jesen i zimu koje nam dolaze?