Nakon izglasavanja izmjena Izbornog zakona vezanih za Mostar, moglo se pomisliti da će ostatak ‘dogovora’ ići poprilično glatko. No, već dan kasnije sve se zakompliciralo. Odgođena je sjednica Vijeća ministara BiH, a Zastupnički dom Parlamenta Bosne i  Hercegovine nakon  toga nije usvojio Proračun BiH

Dogovor koja su postigla tri stranačka lidera prije tri dana u Istočnom Sarajevu trebao je odblokirati neke važne procese u Bosni i Hercegovini. Nakon izglasavanja izmjena Izbornog zakona vezanih za Mostar, moglo se pomisliti da će ostatak ‘dogovora’ ići poprilično glatko.

 No, već dan kasnije sve se zakompliciralo. Odgođena je sjednica Vijeća ministara BiH, a Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine nakon toga nije usvojio Proračun BiH već ga je poslao na dodatno usuglašavanje.

Ništa od imenovanja

Naime, iako su na sjednicu Vijeća ministara BiH došli svi ministri ona nije održana – potvrdio je predsjedavajući Vijeća Zoran Tegeltija.
Tegeltija je rekao da nije uputio u proceduru prijedlog za imenovanje Selme Cikotića na poziciju ministra sigurnosti BiH. Obrazlažući zašto, pozvao se na dogovor da se imenuju prvo oni koji su davno prošli procedure.

Dnevni red jučerašnje sjednici oboren jer za njega nisu glasovali ministri iz reda HDZ-a BiH. Učinili su to s obrazloženjem, dodao je Tegeltija, da su neke od točaka dnevnog reda povučene na zahtjev ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, kao i da je ona najavila da pod točkom u kojoj je trebalo izvršiti određena kadrovska imenovanja, neće glasati za neke kandidate iz reda Hrvata.

Po Tegeltijinim navodima, ovo je prvi put da nije usvojen kompletan dnevni red. Predsjedavajući je najavio planiranje nove sjednice Vijeća ministara i izrazio nadu da će biti otklonjeni problemi koji, po njegovim riječima, evidentno postoje u odnosima Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Pao proračun

Upitan da obrazloži što je bilo sporno ministrici Turković, Tegeltija da je rekao vezano za prijedlog državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, a najspornija su, po njegovim riječima, bila predložena imenovanja na dvije pozicije u određenim državnim institucijama. Jedna je pozicija direktora Službenog glasnika, a druga je vezana za agenciju čiji je resor stručno usavršavanje policijskog kadra.
Odmah nakon toga u drugoj, parlamentarnoj, sali oboren je i Prijedlog zakona o Proračuna institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, koji je na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH razmatran u prvom čitanju. Za Zakon nisu glasovali zastupnici SNSD-a i HDZ-a. 
Za predloženi zakon glasala su 22 zastupnika, 12 ih je bilo protiv i dva suzdržana.  S obzirom na to da je postojala opća, ali ne i entitetska većina glasova poslanika, predloženi zakon upućen je Kolegiju doma na usuglašavanje.
Između ostalog, za održavanje lokalnih izbora u BiH u proračunu  su planirana sredstva od 4.227.000 KM. Neki smatraju da su upravo izbori i situacija povezana sa SIP-om BiH jedan od razloga ‘obaranja’ proračuna.

Zastupnik Stranke demokratske akcije Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Adil Osmanović smatra da svi koji su glasali protiv Prijedloga zakona o Proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, ne žele da se održe lokalni izbori.
- Pribojavali smo se da će SNSD i HDZ i dalje osporavati zakonitost izbora Središnjeg izbornog povjerenstva BiH(SIP BiH), kazao je Osmanović te smatra neprimjerenim da pozicija koja je predložila proračun, glasa protiv njega.
Osmanović je istaknuo da je simptomatično i to što oporba nije htjela podržati proračun, naglasivši čak da nisu imali ni predložene amandmane.
Zastupnik Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dženan Đonlagić ocijenio je da neusvajanjem Prijedloga zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, predstavnici SNSD-a i HDZ-a pokušavaju rušiti legalno izabran sastav Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
- Žele onemogućiti financijski okvir SIP-u da uđu u nastavak aktivnosti u vezi organiziranja lokalnih izbora. Ovog puta su iskoristili proračun kao alat za prolongiranje daljnjih aktivnosti, rekao je Đonlagić.
Smatra da je ponovo na sceni "rušenje državnih institucija, jer ne mogu da prežale što nemaju politički utjecaj na sastav SIP-a".
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine u Bosni i Hercegovini Nebojša Radmanović kazao je da nije u potpunosti sve propalo.
Nije postojala entitetska većina, istaknuo je Radmanović te izrazio nadu da će se to dogoditi u idućih sedam dana.
Naglasio je da je SNSD bio protiv proračuna, jer nisu ispoštovani dogovori koje su ranije imali.
-U proračunu je bilo dosta propusta, nije se moglo dogovoriti da se ti propusti uklone, a nije se uspjelo dogovoriti ni oko drugih vrlo važnih stvari za BiH. Zbog toga je danas rezultat ovakav, a koji mnoge stvari dovodi u pitanje ukoliko to u tijeku narednog tjedna ne riješimo - rekao je Radmanović.

Korak natrag

Na ovaj način, samo par dana od dogovora Izetbegović-Čović-Dodik izgleda da je ostalo samo ‘mrtvo slovo na papiru’, iako nije sigurno da je potpisani dogovor uopće i postojao. Jedino što je do sada ‘ispoštovano’ s tog fantomskog sastanka jeste da je SNSD podržao izmjene Izbornog zakona vezane za Mostar, a već na prvoj idućoj stepenici su se vratili korak natrag. Jer, Selmo Cikotić nije upućen u procedure za imenovanje u Vijeću ministara, prva imenovanja su odmah ‘oborena’, a srušen je ili barem odgođeno usvajanje Proračuna BiH čime se ugrožava održavanje Lokalnih izbora u BiH, koji su zbog nedostatka novca već jednom odgođeni.

SIP BiH traži izmjene i dopune Izbornog zakona BiH
Središnje izborno povjerenstvo  (SIP) BiH je na jučerašnjoj 34. sjednici usvojila Zaključak o pokretanju inicijative za donošenje zakona o dopunama Izbornog zakona BiH, objavili su jučer iz SIP-a BiH.
SIP BiH, u skladu s ovlaštenjima, inicira zakonsko rješenje kojim bi se osigurala financijska neovisnost SIP-a BiH te kako se više ne bi događalo da i nakon više od dva mjeseca od dana raspisivanja izbora, financijska sredstva za organizaciju izbora nisu osigurana.
Za poštivanje europskih demokratskih standarda, za izbore moraju biti ispunjene proceduralne garancije, a jedna od njih se odnosi na neovisne i nepristrane organe za organiziranje izbora, kako se to navodi u Kodeksu dobrog vladanja u izbornim pitanjima Venecijanske komisije pod točkom 85. na strani 27 (CDL-AD (2002) 023 rev) „Izborni zakon treba da sadrži odredbu kojom se zahtjeva od organa vlasti (na svim nivoima) da ispune zahtjeve i potrebe izbornih komisija.“.
Imajući u vidu da za organiziranje i provedbu izbora mora biti zaduženo neovisno tijelo, kome će sredstva za provedbu izbora biti osigurana u zakonskim rokovima, SIP BiH inicira dopune Izbornog zakona BiH u skladu s kojima bi sredstva za provedbu izbora bila osigurana u zakonom predviđenim rokovima, a koje u isto vrijeme nude alternativni način prevazilaženja problema osiguranja sredstava ukoliko iz nekih razloga nisu osigurana u zakonskom roku.
Ta alternativa podrazumijevala bi obvezu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da u slučaju nepostupanja po sadašnjem zakonskom rješenju, na zahtjev SIP-a BiH, u roku od osam dana donose posebnu odluku kojom će se osigurati sredstva za provedbu izbora.
Iniciranim dopunama Izbornog zakona BiH precizira se obaveza Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da pripremljeni nacrt godišnjeg budžeta dostavlja Komisiji za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje.