Entitet RS do kraja godine trebalo bi da dobije prvi zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.  Prva verzija tog akta je već pripremljena i Vlada je utvrdila nacrt. Prema riječima nadležnih, cilj je da se proizvodnja u oblasti namjenske industrije uredi kao djelatnost od strateškog interesa.  Proizvodnju naoružanja i vojne opreme, navodi se u nacrtu zakona, moći će obavljati akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću koja posjeduju dozvolu za proizvodnju koju izdaje Vlada RS i koja su upisana u Registar proizvođača naoružanja i vojne opreme. Ovim aktom definira se i slučajevi kada Vlada može ukinuti izdate suglasnosti, ali i kazne koje dostižu i do 75 tisuća maraka ako poduzeće dostavi lažne dokaze ili započne poslovanje bez dozvola. Najava donošenja zakona kojim se regulira namjenska industrija na razini RS različito se tumači. U FBiH se ocjenjuje kao antiustavna aktivnost i uzurpacija nadležnosti države. 'To jednostavno ne može. Kako bi se nešto izvozilo od vojne opreme mora da ide preko Ministarstva obrane BiH, preko institucija BiH i to bi bilo nemoguće, da izađe takva neka vojna oprema. Naravno, ne bi to dozvolili ni saveznici BiH, mislim primarno na NATO alijansu', smatra profesor na Fakultetu za kriminalistiku UNSA Nedžad Korajlić za BHT.

Najveći proizvođač u oblasti namjenske industrije u RS je Tehnički remont Bratunac, a ravnatelj te kompanije Slavenko Ristić kaže da sve tvrtke u BiH koje se bave ovom djelatnošću posluju po zakonima naslijeđenim iz bivše SFRJ. Radi se, ističe, o zastarjelim propisima koji se moraju urediti kako bi namjenska industrija postizala još bolje poslovne rezultate. Ristić dodaje i da namjenska industrija u RS kaska za FBiH. 'Moramo priznati kako namjenska industrija u FBiH mnogo bolje radi. Mi u Rs smo sačuvali i unaprijedili dvije kompanije, konkretno, to je TRB i Orao, koje bilježe značajne rezultate i značajne izvoze. Mi smo orijentirani prema tržištu u inozemstvu. Devedeset devet posto naših poslova su vezani za inostranstvo. Ove godine smo potpisali sigurno oko 100 milijuna maraka ugovora i poslova koji su namijenjeni inozemnom tržištu', kaže Ristić.