Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jučer se na Sarajevskoj burzi zadužila aukcijom entitetskih obveznica za novih 40 milijuna KM. Isto je, samo na Banjalučkoj burzi i za milijun maraka više, u ponedjeljak uradila i Vlada Republike Srpske. Entitetske vlade kažu da je riječ o planiranim zaduženjima u budžetima za ovu godinu, ali ne i u što će tačno ovaj novac, kao i nekoliko stotina milijuna KM za koje su se zadužile u ovoj godini, biti konkretno utrošen. 

Entitetske vlade nastavljaju da se zadužuju nesmanjenim tempom. Samo u protekla dva dana zadužile su se za novih 81 milijuna maraka. Od početka godine za 750 milijuna. Do kraja godine planirana su nova zaduženja za još nekoliko stotina milijuna maraka. Unatoč enormnom zaduživanju vlasti poručuju da država i njeni entiteti nisu prezaduženi, te da su ukupni dugovi u odnosu na DBP znatno ispod europskog prosjeka, odnosno da ima prostora za još zaduživanja. Optužuju oporbu za spinove.

"Niti je Federacija prezadužena. Niti je BiH prezadužena. Zagovaram i to ću nastaviti u narednom periodu, da se jako zadužuje BiH na cijelom svom nivou, na svim svojim nivoima vlasti, kako bi izgradili infrastrukturu koja je europska i koju naši građani zaslužuju", kategoričan je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto. 

„Mi u ovom trenutku javni i ukupni dug imamo znatno ispod kriterijuma koji su propisani međunarodnim i svjetskim standardima. Ja ne znam zašto se toliko priča o tim stvarima kao da to neko pravi zločin prema vlastitom narodu“, kaže premijer Republike Srpske Radovan Višković.

I ekonomisti potvrđuju da zaduženost države nije tolika da bi postojao razlog za zabrinutost, ali da je problem u tome što se ne zna u što se, osim krpljenja budžetskih rupa, ovaj novac točno troši. 

"Mi kao država i entiteti nismo prezaduženi. Može se govoriti o lošoj strukturi naših obaveza koje u nekom momentu može predstavljati teret. Ono što eventualno može predstavljati pitanje za diskusije je na koji način se budžetski suficiti ili deficiti dešavaju i kako se taj novac raspoređuje", ističe Admil Nukić iz Agencije za bankarstvo FBiH. 

„Ako se taj novac bude koristio za kratkoročne svrhe i potrebe isplata obaveza koje ima Vlada, onda je to potpuno pogrešno s točke koju propisuje ekonomija“, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Entitetske vlade usvojile su rekordne budžete za ovu godinu. Budžet Federacije je 7,5, a RS preko 5 milijardi 700 milijuna maraka. Osim toga, vlade oba entiteta Uprava za indirektno oporezivanje počastila je za dodatnih 650 milijuna maraka, za koliko su veći prihodi od PDV-a u prvih devet mjeseci ove u odnosu na prošlu godinu. Ali očito ni to nije bilo dovoljno da se ne poseže za novim, planiranim zaduživanjem. A i zašto bi kada će dugove u konačnici vraćati građani, javlja BHRT.