Narod odlučuje - odlaskom!
Piše: V.S.Herceg
Današnje, 1. Izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, čini se, rijetko kad iščekivanije i s toliko zanimanja javnosti, a nikad tako zatvoren u svoja četiri zida.
Najavljen je već prije mjesec dana i prije propalih neumskih pregovora ali s namjerom, a kako je to kazala Zdenka Džambas, izaslanica HDZ-a BiH u Federalnom parlamentu u emisiji 'Odgovorite ljudima' FTV-a, s namjerom da se na njemu raspravlja o postignutom dogovoru oko reforme Izbornog zakona BiH.
Međutim, koncept tema rasprave, od očekivanog do realnog, prema svemu sudeći, dijametralno je različit od prvobitno zamišljenog.
Zasjedanje Sabora: Nije tajno i skriveno od javnosti, ali je zatvoreno za javnost da se "može kazati sve"
-Taj datum, 19. veljače, određen je prije nego što su bili pregovori u Neumu. Znali smo za neumske pregovore, ali je datum određen prije. Da je sreće, mi bismo u Saboru raspravljali i donosili zaključke o postignutom dogovoru, tu bi nam se pojasnilo što je taj dogovor bio i što su naši sljedeći zadatci. Ja i danas (emisija je emitirana 16. veljače, 2022. godine, op.au,) nemam dnevni red zasjedanja Sabora jer se očekivalo da će se postići neki dogovor, međutim, gospodin Izetbegović je danas izjavio "Trebamo još vremena". Tako da već sada znamo da u subotu ne možemo pričati o dogovoru nego o 'što ako dogovora ne bude?'., kazala je izaslanica Džambas.
Međutim, u samoj najavi izvanrednog zasjedanja HNS-a nije isključena mogućnost nepostizanja dogovora.
-U slučaju da propadnu pregovori u vezi izmjena Izbornog zakona BiH, Hrvati u BiH, okupljeni oko krovne političke organizacije hrvatskog naroda u BiH će dati kvalitetne odgovore na predstojeće izazove, stoji u najavi izvanrednog zasjedanja Sabora od 19. siječnja.
Odgovarajući na pitanje o zatvorenosti za javnost sjednice HNS-a, izaslanica Džambas je kazala: "To su izabrani predstavnici hrvatskog naroda i nema potrebe da to sada svatko treba pratiti, čovjek se malo drukčije ponaša kada je to otvoreno, a kada je zatvoreno može kazati sve", pojasnila je Džambas, dajući pri tom i najavu da bi moglo biti i vrlo osjetljivih tema, možda teških, međusobno optužujućih riječi među izaslanicima, ali i oštrih kritika prema ostalim pregovaračima u, više od desetljeća, neuspješnom pothvatu reforme bh izbornog zakona.
Glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo, u izjavi za agenciju FENA, govorio je o mogućim odlukama i porukama koje bi subotnje zasjedanje HNS-a trebalo donijeti i poslati.
-Ako se ne postigne dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva, bojkot izbora hrvatskih političkih predstavnika je, formalno gledajući, jedna od opcija koja se može odlučiti, ali Sabor sam po sebi ne predstavlja i ne bi trebao predstavljati bilo kakvo dodatno opterećenje za sadašnju situaciju u BiH, nego treba biti promatran kao snažna poruka i izraz volje jednog od konstitutivnih naroda koji su temelj BiH i da se to prihvati s uvažavanjem, izjavio je Merdžo.
Komentirajući zatvorenost za javnost zasjedanja Sabora, Merdžo je rekao da je "tako odlučeno kako bi se stvorila pogodnija atmosfera".
-Predsjednici stranaka koje čine radno tijelo za pripremu sabora, jednoglasno su se opredijelili da radni dio Sabora bude bez medija zbog stvaranja određene pogodnije atmosfere, da se slobodno, odgovorno i bez ikakvih pritisaka razgovara o najvažnijim pitanjima za Hrvate u BiH u ovom trenutku. Sabor nije tajan ni sakriven od očiju javnosti, smisao rada i političkog djelovanja je da se radi u javnosti i za javnost, prema tome, nakon Sabora bit će održana tiskovna konferencija koju će provoditi predsjednik HNS-a Dragan Čović zajedno s predsjednicima stranaka, a gdje će javnost biti upoznata sa svime što je na Saboru raspravljano, odnosno što je odlučeno, kazao je Merdžo.
Zaključci – sve opcije još na stolu
Do sada je održano devet zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. (utemeljenje u Novom Travniku i nakon toga sabori u Tuzli i Mostaru), dva su održana iza općih izbora 2010. godine (2011. i 2013. godine ), dva su održana iza općih izbora nakon 2014. godine (2015. i 2017. godine), jedan je održan nakon općih izbora 2018. godine i nakon lokalnih izbora 2020. Zasjedanje HNS-a se održalo početkom 2021. godine, a sa subotnjim zasjedanjem ukupno je deset zasjedanja tijekom 22 godine.
Iako je današnje zasjedanje Sabora izvanredno, mnogi su mišljenja kako se na istom neće donijeti radikalne odluke, da će se potvrditi zaključci o, primjerice, opredijeljenost hrvatskog naroda za europski put BiH, potrebi dogovora oko izmjena Izbornog zakona, osiguranjem jednakopravnosti i izbora legalnih i legitimnih hrvatskih predstavnika.
Možda bi jedan od zaključaka ovogodišnjeg izvanrednog zasjedanja mogao biti i kako nema zakonskih uvjeta za raspisivanje izbora, o nezakonitosti Središnjeg izbornog povjerenstva, no i da je malo vjerojatno da će ove odluke podrazumijevati i neizlazak-bojkot izbora ukoliko se isti ipak raspišu.
Neke su informacije da bi se, prvenstveno pred bošnjačke partnere stavio ultimatum: ili dogovor ili vraćanje na Herceg-Bosnu, a potonje bi značilo još jednu neizvjesnu i burnu avanturu sličnu proglašenjem 'Hrvatske samouprave'.
Jasno je kako bi na ovo gledala međunarodna zajednica, a jasno je kako je na kraju završio tadašnji predsjednik HDZ-a Ante Jelavić.
Egzodus - Rezultat desetljeća borbe za hrvatske interese
No, ovakvi i slični zaključci, odluke ili deklaracije, manje-više, protežu se na svim saborskim zasjedanjima, a izostaju konkretni pomaci i realizacija i drugih zaključaka od vitalnog značaja za Hrvate, najmalobrojnijem, konstitutivnom narodu u BiH koji je tako i najizloženiji stalnom iseljavanju i svojevrsnom "demografskom genocidu" koji ih pogađa i posljednje desetljeće.
Naime, iako u donesenoj Deklaraciji od prošlog zasjedanja stoji kako je jedna od glavnih smjernica djelovanja rješavanje problema iseljavanja i demografske obnove, Glavno Vijeće HNS-a tek je sredinom siječnja ove godine izvijestilo kako se u drugoj polovici veljače (ove godine) planira konferencija na kojoj će biti govora o demografskoj revitalizaciji s posebnim naglaskom na mlade. No, i dalje je središte sveukupne pozornosti na neuspjeloj promjeni Izbornog zakona.
O iseljavanju je nedavno govorio i nadbiskup Tomo Vukšić, pozvavši se na podatke svećenika i kazavši kako je 1996. u BiH bilo 424.915 katolika te da je taj broj potom rastao pa ih je 2003. bilo 464.821, a prema istom izvoru na kraju 2019. godine broj katolika je smanjen na dramatičnih 353.872.
Bez preuzimanja odgovornosti – Nitko nije kriv
Međutim, koliko god od ovih zastrašujućih brojki okretali glave, neupitna je i odgovornost u djelovanju Katoličke crkve u BiH, kao jednog od najvažnijih stupova bivstvovanja Hrvata u BiH, kada je riječ i o ovom problemu. Prepoznaju li i dio svoje odgovornosti za svoj narod jer su i sami 'rentali' oltare za političke pozornice, upućivali političke poruke. Baš kao što političku ulogu često preuzima i Islamska zajednica u BiH, kao i Srpska pravoslavna crkva.
Stoga su opravdana pitanja o rezultatima dugogodišnje, pa i višedesetljetne borbe hrvatskih vodećih političkih dužnosnika za interese bh Hrvata, pa i unatoč neiskrenosti i često i nekorektnosti ostalih političkih aktera iz drugih političkih stranaka, ali s kojima, na kraju krajeva, upravljaju i čine vlast na svim razinama.
U svemu sve manje pomaže i svakodnevni politički marketing o bjesomučnoj borbi za hrvatske nacionalne interese, a zapravo borbi za usko stranačke pozicije i interese.
Statistike pokazuju da mladi i mlade obitelji nemaju ni volje, ni vremena, a dovoljno su i obrazovani, da bi gubili vrijeme i krotko promatrali dok istodobno, samozvane "patriote", "domoljubi" ili "borci za otadžbinu" proživljavaju svoj cjeloživotni, radni vijek na skupo plaćenim dužnostima osiguravajući sebi također enormno visoke mirovine. Što bi se reklo - za vlastite interese do posljednjeg Hrvata, ili Srbina, ili Bošnjaka - svejedno je.
Slova na papiru
Zanimljivo je spomenuti i Deklaraciju VIII. zasjedanja HNS BiH u kojoj, između ostaloga stoji, da su članice potpisnice iste "svjesni činjenice kako u BiH postoje i sasvim drugačiji pogledi o njenoj budućnosti" te su "upozorili na opasnost i pogubnost politika koje negiraju Ustavna i Daytonska načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda (unitarizam) i relativiziraju i negiraju neovisnost i cjelovitost BiH (separatizam)".
Ovo "upozorenje na opasnost", izgleda da je ostalo samo mrtvo slovo na papiru, ili se jednostrano primjenjuje: Propagirani unitarizam od strane predsjednik DF-a i SDA Željka Komšića i Bakira Izetbegovića se kritizira, a relativizacija i negiranje neovisnosti i cjelovitosti BiH od strane srpskog člana Predsjedništva i predsjednika SNSD-a se konstantno prešućuje i prolazi bez jasne kritike, dok će u javnosti još dugo stati zapamćeno "Čuvajte Republiku Srpsku", predsjednika HDZ-a BiH, pa ma u kojem kontekstu i ma kako nespretno bila izrečena.