Čini nam se kako ne možemo bez našeg mobitela – makar je to ovisnost koja nam zapravo uništava život i slobodno vrijeme. No možemo barem pokušati uz metode koje savjetuju znanstvenici, piše Deutsche Welle.
 

Na našem mobitelu provodimo prosječno 4 sata i 37 minuta dnevno, provjeravajući ih oko 58 puta. Volimo si reći da je to zbog druženja, posla ili čitanja vijesti. No većina nas je ovisna – i toga smo svjesni.

Koliko je ovisnost o mobitelima raširena? Istraživanje za istraživanjem potvrđuje da ljudi postaju sve ovisniji — u svakoj ispitanoj zemlji i u svim dobnim skupinama. U SAD-u je, primjerice, gotovo 57 % ispitanih u nedavnom istraživanju priznalo da su ovisni o svojim mobitelima.

„Postoje dokazi da problematično korištenje mobitela negativno utječe na živote mnogih ljudi. Postoji povezanost između intenzivne uporabe mobitela i simptoma mentalnih poremećaja, poput depresije i anksioznosti”, rekao je Zaheer Hussain, socijalni znanstvenik sa Sveučilišta Nottingham Trent u Velikoj Britaniji.

Ljudi se počinju umarati od svog ponašanja vezanog uz mobitele — što je česta pojava kod svake ovisnosti.

Vjerujte: bolje vam je bez tog lanca!

No ono što je teško jest da se ljudi koji žele pobijediti ovisnost o mobitelima mogu suočiti s jednako velikim izazovima kao i oni koji žele prestati pušiti — to je teška psihološka borba. Društvene aplikacije, dosada ili jednostavne dnevne navike mogu vas natjerati da posegnete za mobitelom, a da toga ni ne postanete svjesni.

Dugoročne zdravstvene koristi od smanjenja korištenja mobitela su ogromne.

Istraživanja pokazuju da je ovisnost o mobitelima povezana s nizom zdravstvenih problema, uključujući poremećaje spavanja, naprezanje očiju, fizičku neaktivnost te bolove u vratu i leđima. Na mentalnom planu pridonosi depresiji, anksioznosti, usamljenosti te utječe na pažnju i pamćenje, osobito kod tinejdžera.

Ovisnost o mobitelima također može biti uzrokovana tim istim mentalnim problemima. Stoga njihovo prevladavanje može pomoći i u borbi protiv ovisnosti.

Kao i droga

Ovisnost o mobitelima ima sve ključne simptome bihevioralne ovisnosti: žudnju, ovisnost, simptome apstinencije. Slična je kockanju ili ovisnosti o videoigrama po tome što ne postoji „tvar” koja izaziva ovisnost, poput droge.

Da, aplikacije i web stranice dizajnirane su tako da nam zadrže pažnju, koristeći elemente igre kako bi nas navukle.

Mnogi ljudi kažu da mobitele koriste za bijeg iz stresnih situacija kod kuće. To je oblik eskapizma koji može odvratiti misli od depresivnih stanja i osjećaja tjeskobe. No teško je reći je li ovisnost o mobitelima uzrok mentalnih problema ili njihova posljedica. Zato je važan dio borbe protiv te ovisnosti razumjeti zašto ste joj uopće podlegli.

Isprobajte više metoda odjednom

Ne postoji brzo rješenje. Različitim ljudima pomažu različite metode, često više njih istodobno. Potrebna je i stvarna predanost.

Znanstvenici su potvrdili nekoliko metoda za smanjenje ovisnosti o mobitelima, koje se često temelje na bihevioralnom preoblikovanju navika: Ostavite mobitel izvan spavaće sobe noću ili barem izvan dosega, u kutu sobe. Kad učite ili radite, stavite mobitel u drugu sobu kako biste ga morali ustati provjeriti.

Smanjite obavijesti — koristite način „Ne ometaj” ili isključite sve zvukove i vibracije za dolazne poruke i obavijesti.

Postavite crno-bijeli zaslon, uklonite aplikacije društvenih mreža s početnog zaslona i napravite dulje lozinke kako biste otežali pristup mobitelu.

Koristite aplikacije za samokontrolu poput Space, Forest, Flipd i Screentime koje mogu ograničiti vrijeme korištenja, blokirati ometajuće aplikacije i pomoći u upravljanju navikama.

Najbolje: Iz svih topova protiv mobitela

Znanstveni konsenzus glasi: što više metoda primijenite istodobno, veće su šanse za dugoročno uspješno smanjenje ovisnosti. Jedno kliničko istraživanje testiralo je deset koraka tzv. „nudge” intervencije koja je kombinirala više pristupa.

„Cilj koraka bio je učiniti korištenje mobitela manje nagrađujućim, dodati određenu prepreku njegovu korištenju i smanjiti broj podsjetnika da ga koristimo. Ova intervencija nastojala je smanjiti problematičnu upotrebu mobitela bez oslanjanja isključivo na snagu volje”, rekao je glavni autor studije, Jay Olson, psiholog ovisnosti sa Sveučilišta u Torontu.

Pokazala se učinkovitom u kratkom roku, vraćajući rezultate na normalnu razinu barem šest tjedana.

„No, imamo manje podataka o tome koje metode dugoročno djeluju godinama”, dodao je Olson.

Druga istraživanja pokazala su da fizička aktivnost također pomaže: zamjena korištenja mobitela vježbanjem ili sportom značajno je smanjila ovisnost kod studenata, a istodobno smanjila usamljenost, tjeskobu i stres.

Hussain kaže da i samo češći boravak u prirodi može znatno koristiti mentalnom zdravlju: „Ako ne izlazimo u prirodu, naši mobiteli, a time i društvene mreže, obavijesti i beskrajno listanje, preuzimaju naše živote. To može dovesti do anksioznosti, depresije i drugih mentalnih problema.”

Razmislite o važnom pitanju: zašto?

Ovisnost o mobitelima postala je značajan zdravstveni problem među studentima s mentalnim poteškoćama. Ona može pogoršati te poteškoće. Istraživanja pokazuju da ljudi ovisni o mobitelima brzo postaju nestrpljivi, društveno izoliraniji i osjećaju se izgubljeno bez svog uređaja. Ako osjećate da upotreba mobitela utječe na vaše mentalno zdravlje, odnose i svakodnevni život, možda je vrijeme da potražite stručnu pomoć.

„Nekoliko je terapija pokazalo učinkovitost, poput terapije svjesnosti (mindfulness) i kognitivno-bihevioralne terapije (KBT)”, kaže Olson.

Razgovorne terapije, poput KBT-a, mogu pružiti korak-po-korak načine za zaustavljanje kompulzivnog ponašanja i promjenu vašeg odnosa prema mobitelu. One pomažu otkriti zašto ste ovisni i rješavati problem u njegovu korijenu.