NASTAVAK KRIZE: Nametanja izmjena Izbornog zakona BiH neće biti, a i politički dogovor unutar BiH je dalje no ikada
BiH u političkom smislu gori, a politika i dalje samo dodaje ulje na tu vatru
Piše: Dragan Bradvica
Višegodišnje peripetije oko izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine još uvijek čeka na svoje razrješenje iako vrijeme neupitno curi. Bilo kakve izmjene u izbornoj godini su samo stvaranje još većeg nereda tako da za konačni dogovor ostaju samo rujan, listopad, studeni ili prosinac.
Nažalost, stvari se i dalje ne kreću u dobrom pravcu, približavanje stavova i kompromis jako su daleko i ukoliko se iz današnje perspektive može davati bilo kakva prognoza onda izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH neće biti. I to će također dovesti velike pomutnje, nezadovoljstva pa čak moguće i bojkota izbora.
Novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kristalno je jasan ocijeni situaciju u državi i neravnopravnog položaja Hrvata koji nisu u mogućnosti birati svoje političke predstavnike (prvenstveno u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH) pa su se u javnosti pojavile i špekulacije kako će se, ukoliko dogovora ne bude, ići na korištenje bonski ovlasti i nametanje tog zakona. Međutim, do toga će jako teško doći.
Stavovi OHR-a, EU, Dodika
- Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke ODIHR/GRECO -a i Venecijanske komisije i prezentiraju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Europskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore. Svaki zakon treba poštivati principe Općeg okvirnog sporazuma za mir, navodi se u reakciji OHR-a nakon brojnih špekulacija poslije Schmidtovog govora na jednoj konferenciji u Njemačkoj.
Voditelj Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler u intervjuu za Klix.ba također se osvrnuo na izmjene i dopune Izbornog zakona BiH i eventualno nametanje tog zakona.
- Novi visoki predstavnik je vrlo jasno po preuzimanju mandata govorio o alatima i instrumentima koji su mu na raspolaganju. Preuzeo je mandat sa svim instrumentima uključujući i bonske ovlasti. Isto tako, vrlo jasno je naznačio da je to instrument koji je predviđen za ekstremne okolnosti, a tu govorimo o ugrožavanju teritorijalnog integriteta i nekim drugim ozbiljnim pitanjima. S druge strane, BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i to znači da preuzima u sve većem stupnju puni suverenitet i smanjuje međunarodno prisustvo tako da je moj odgovor jasan - rješenje se mora naći unutar same zemlje, kazao je Sattler.
Član Predsjedništva BiH iz RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik rezolutno je odbacio mogućnost da Schmidt nametne Izborni zakon BiH.
- Ja sam protiv toga da bilo tko nameće bilo koji zakon. Kakav Schmidt da nameće Izborni zakon BiH? Pa to je kraj BiH. To što godi ušima Hrvata, ja to razumijem, ali da on nameće Izborni zakon to ne prihvaćam. Vi sada imate situaciju da BakirIzetbegović šalje poruku kako bi bilo dobro da to Schmidt nametne i tako njih rastereti teške odluke. Kakav je to pristup? O čemu mi govorimo ovdje? Ne možemo mi prihvatiti nametanje odluke. Za nas ta odluka neće važiti, izaći ćemo pred Narodnu skupštinu RS-a i donijeti odluku da ne važi taj zakon, poručio je Dodik.
Pozvao je Bošnjake i Hrvate da se dogovore oko izmjena Izbornog zakona BiH i tada će ga i oni prihvatiti. Dodaje kako u Federaciji Schmidt može nametati što god želi, ali u Republici Srpskoj i BiH neće biti nikakvog nametanja zakona.
Valjanje u blatu prošlosti
Iz svega ovog još je jasnije ono što je bilo jasno od samog početka – nametanje novog Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnike nije realna opcija, a politički dogovor unutar BiH, nažalost, još manje realna.
Na taj način bi u 2022. godinu vrlo lako mogli ući s postojećim izbornim zakonodavstvom što se izazvati dodatnu frustraciju Hrvata u BiH jer će se ponovno moći igrati i manipulirati s njihovom političkom voljom. Uz to, trenutni Izborni zakon BiH je prepun manjkavosti pa se tijekom izbornog procesa događaju brojne malverzacije, te mnogi sumnjaju da su rezultati izbora plod prevara, a ne volje birača.
Ukoliko se ne promjeni izborno zakonodavstvo ponovno će do usijanja doći ionako usijane međunacionalne tenzije, rigidna retorika, a sve drugo će pasti u drugi ili treći plan. Tako ćemo se ponovno valjati u blatu prošlosti dok će Europa raditi na investicijama, tehnološkom napretku, socijalnoj uključenosti, boljem obrazovanju, boljem zdravstvu… Svi će ići u budućnost, jedino 'bolesnik BiH' natrag u prošlost.
