Piše: Dragan Bradvica

Iako se krajem 2022. godine ekonomija u Bosni i Hercegovini ipak polako oporavljala i dalje su bili prisutni padovi.

Iako se u ovom trenutku teško može prognozirati kojim putom će poći ekonomija unutar Europske unije, zemalja regije i BiH čini se kako ipak neće doći do onih najcrnjih prognoza o dugoj recesiji i velikom padovima.

Kada govorimo o našoj zemlji, ukupan desezonirani promet industrije u prosincu 2022. u usporedbi sa studenim 2022. ostvario je pad od 0,7 posto.

Ukoliko usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 2,7 posto i na inozemnom tržištu zabilježen je pad od 3,2 posto. Upravo taj pad na inozemnom tržištu zabrinjava jer ukoliko se naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri nađu u ekonomski problemima jasno je kako će se nastaviti otkazivati narudžbe, a izostati će i nove.

Nastavak padova

- U prosincu 2022. u usporedbi sa studenim 2022. ukupan promet Kapitalnih proizvoda veći je za 0,8 posto, promet Intermedijarnih proizvoda veći je za 0,3 posto, dok je promet Netrajnih proizvoda za široku uporabu manji za 4,1 posto, promet Energije manji je za 3,9 posto, i promet Trajnih proizvoda za široku uporabu manji je za 2,1 posto, navode iz Agencije za statistiku BiH.

Uz ovo, bilježi se i pad prometa u trgovinama.

-  Ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u prosincu 2022. godine, promatran u tekućim cijenama zabilježio je pad prometa od 0,6 posto u odnosu na studeni 2022. Rast prometa ostvaren je u trgovini prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) u iznosu od 0,2 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima zabilježio pad u iznosu od 0,9 posto. Promatrano u stalnim cijenama, ukupan desezonirani promet trgovine na malo u BiH u decembru 2022. godine zabilježio je pad prometa od 0,2 posto u odnosu na studeni 2022. Pad prometa zabilježen je u trgovini prehrambenim proizvodima (hranom, pićem i duhanskim proizvodima) i prometu neprehrambenim proizvodima u iznosu od 0,5 posto. Ukupni indeks prometa trgovine na malo u BiH u mjesecu prosincu 2022. ostvario je nominalni rast od 68,5 posto, dok je realni rast iznosio 63,6 posto u odnosu na baznu (2015) godinu, navodi se.

Uloga države

Kako smo nebrojeno puta i pisali, a ekonomski stručnjaci, poslodavci i sindikati vapili svakodnevno od nove garniture vlasti se očekuju duboke i bolne reforme.

Ukoliko se ne uđe u sveobuhvatnu reformu poreznog sustava, smanjenja nameta gospodarstvu, nameta na plaće, ukoliko se ne nastavi s smanjenjem birokracije itd. nećemo imati niti priliku ući u pravi ekonomski oporavak.

Činjenica je kako u BiH već nedostaje kvalificirane radne snage uslijed demografske kataklizme i kada na sve to dodamo maćehinski odnos države jasno je kako o kontinuiranom rastu od šest ili više posto godišnje možemo sanjati.

Isto tako, bez političke, ekonomske i pravne sigurnosti možemo samo sanjati i o značajnijim izravnim inozemnim investicijama bez kojih će se potreban rast teško ostvariti. Vremena nemamo za bacanje ali posljednja događanja na bh. političkoj sceni ne ulijevaju optimizam.