Jedan od najočitijih primjera nepotizma i „poslića“ stranačkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini je njena agencija za nadzor zračnog prometa. Ona čak ni parlamentu ne želi priznati kako troši novac, piđe Deutsche Welle.

Teško da neka institucija u Bosni i Hercegovini tako jasno pokazuje spoj stranačke moći i državnih resursa kao Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA – Bosnia and Herzegovina Air Navigation Services Agency). Na njezinu je čelu gotovo deset godina Davorin Primorac, zet predsjednika HDZ‑a BiH Dragana Čovića, dok je na mjestu voditelja financija njegov brat Ivica Primorac.

Agencija raspolaže godišnjim proračunom od oko 40 milijuna eura, a u proteklih pet godina kroz njezine je račune prošlo više od 130 milijuna eura prihoda od kontrole zračnog prometa.

Čiji je zrak nad Bosnom i Hercegovinom?
Vodstvo BHANSA‑e sada je odlučilo ignorirati državne institucije — u ovom slučaju parlament — koji već mjesecima traži uvid u financijska izvješća, ugovore o javnoj nabavi, iznose plaća i podatke o zaposlenima. Agencija je odgovore izbjegavala, pozivajući se na zaštitu osobnih podataka i tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni. Sada je parlamentarna Komisija za financije i proračun zatražila posebnu reviziju u BHANSA‑i jer odbijaju dostaviti izvješće o svom radu.

„Naš je zahtjev opravdan s obzirom na ponašanje vodstva BHANSA‑e, koje odbija surađivati s institucijama i ne želi predati nijedno izvješće, uključujući i ono o osobnim primanjima rukovodstva“, kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković, podsjećajući da BHANSA‑u ne oslobađa odgovornosti to što je financijski samostalna. „To ne znači da mogu odbiti suradnju s državnim institucijama i ponašati se kao da nikome ne moraju polagati račune“, kaže Vuković.

Poziv koji se (ne) može ignorirati
Bosna i Hercegovina je desetljećima ovisila o susjedima kada je riječ o upravljanju vlastitim zračnim prostorom. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog zrakoplovstva Srbije nadzirali su nebo iznad teritorija BiH, ovisno o dijelu prostora i visini leta. BiH nije imala ni osposobljen kadar ni tehničke kapacitete da to radi sama.

Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, BHANSA je osnovana 2009. godine. No tek je krajem 2014. preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu zračnog prostora, do visine od 10 tisuća metara. Puni suverenitet nad bosanskohercegovačkim nebom ostvaren je krajem 2019., kada je BHANSA službeno preuzela nadzor u cijelom zračnom prostoru BiH. Bio je to povijesni trenutak, ali i početak novih problema.

Početkom veljače ove godine Komisija za promet i komunikacije zakazala je javno saslušanje vodstva BHANSA‑e, na koje se direktor nije pojavio. Izostanak su pravdali tvrdnjom da je „cijelo rukovodstvo na bolovanju".

„Vodstvo BHANSA‑e grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor“, rekao je zastupnik Šemsudin Mehmedović, podnositelj inicijative za saslušanje. Podsjetio je da je parlamentarni nadzor zakonska obveza, a ne poziv koji se može ignorirati.

Nagla „bolest"
Nije bilo dovoljno ni saslušanje zamjenika direktora Sanjina Hadžiomerovića, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez pojedinosti o ugovorima i bez financijskog izvješća za 2024. koje je komisija izričito tražila. Na saslušanju je utvrđeno da je osmero kontrolora leta dalo otkaz, ali potpuna kadrovska slika i dalje nije poznata. „Ustrajemo na saslušanju direktora i drugog zamjenika, koji su i ovaj put izbjegli doći, da bismo vidjeli kako će proći oni koji su bili prisutni“, kaže Mehmedović.

Tijekom prvog zahtjeva za saslušanje iz BHANSA‑e su Komisiji poslali priopćenje potpisano od direktora Davorina Primorca, u kojem se navodi da Agencija „nije u mogućnosti" dostaviti podatke o mjesečnim troškovima potrebnima za rad, jer ovise o većem broju „varijabilnih“ čimbenika. Nitko se tada nije pojavio jer je, kako su naveli, „cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju“.

„Svaki pokušaj paušalnog preračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA‑e“, naveo je tada Primorac.

Komisija ne odustaje
Agencija je ipak dostavila podatke o ukupnom broju zaposlenih: 505 radnika raspoređenih u Mostaru (150) gdje je sjedište, Sarajevu (201), Banjoj Luci (126) i Tuzli (28), naveo je Primorac u dopisu Komisiji, ističući da BHANSA kontinuirano zapošljava, školuje i obnavlja kadar.

„Ne koristimo sredstva iz državnog proračuna BiH. Sva su sredstva namjenska i koriste se isključivo za pokrivanje stvarnih troškova pružanja usluga, uz istodobno znatan doprinos javnim financijama kroz poreze i doprinose“, ističe Primorac.

Nakon što je zatražena posebna revizija, poslali smo upit BHANSA‑i u kojem smo tražili komentar na najnoviju odluku i pitali kako će Agencija reagirati ako Ured za reviziju prihvati zahtjev Komisije. Odgovor koji smo dobili prenosimo u cijelosti.

„Prioritet BHANSA‑e jest sigurno i nesmetano odvijanje zračnog prometa te ispunjavanje zakonskih obveza u upravljanju zrakoplovnom plovidbom. Sve relevantne informacije o radu Agencije redovno se objavljuju u službenim priopćenjima i na službenoj internetskoj stranici BHANSA‑e“, naveli su u odgovoru. U nastavku su pojasnili da nemaju vremena za pojedinačne odgovore.

„S obzirom na operativne obveze, BHANSA trenutačno nije u mogućnosti pojedinačno odgovarati na sve upite medija. Javnost i mediji o svim novim informacijama bit će pravodobno obaviješteni putem službenih kanala“, rekli su u Agenciji za DW i zahvalili na razumijevanju.

Ipak, ni dopis direktora ni saslušanje zamjenika nisu bili dovoljni članovima Komisije, koja sada traži posebnu reviziju zbog nepoštovanja institucija. Zanimljivo, zaključak o pokretanju revizije nije usvojen jednoglasno. Od četvero članova, dvoje je bilo protiv — Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) — što je ponovno otvorilo pitanje srpsko‑hrvatskog političkog usklađivanja u državnim institucijama.

„Takva samovolja i drskost vodstva BHANSA‑e proizlazi iz političke moći HDZ‑a na razini BiH. Zbog tog osjećaja snage vodstvo se tako ponašalo u proteklom razdoblju“, kaže Vuković za DW, očekujući da Ured za reviziju što prije „uđe“ u Agenciju.

Privatna prćija
Mandat aktualnog direktora istječe u ožujku, a iako se nekoliko puta pokušalo progurati izmjene Zakona o BHANSA‑i kako bi se omogućilo neograničeno trajanje mandata, izmjene su zapele u Zastupničkom domu.

„U ovom slučaju samo je postalo službeno kako je to privatni posjed obitelji Čović, ogranak Primorac i tu više nemam što komentirati. Vrlo jasno daju do znanja da to doživljavaju kao svoje privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno da se zna što pripada obitelji Dodik, a što obitelji Čović“, kaže ekonomistica Svetlana Cenić, koja primjećuje izostanak bilo kakve pobune ili reakcije na ovakve pojave.

Sada je pitanje hoće li Ured za reviziju prihvatiti zahtjev za posebnu reviziju i kada. Vuković napominje da to ovisi o „kapacitetima Ureda", ali očekuje da će zahtjev dobiti prioritet.

Bez obzira na ishod revizije, naši sugovornici smatraju da činjenica ostaje ista: institucija koja raspolaže milijunima eura godišnje i nadzire nebo iznad cijele države može godinama ignorirati parlament, odbijati dati dokumente i krojiti zakone u svoju korist. Sve zahvaljujući „dobroj stranačkoj strategiji“ i prilagodljivim koalicijskim partnerima.